Mariana Šarčević: Krše se sva prava novinara

Mariana Šarčević: Krše se sva prava novinara

Mariana Šarčević: Krše se sva prava novinara

Sindikat medija i grafičara Republike Srpske godinama u nazad kontinuirano radi na edukaciji novinara i drugih medijskih radnika, te zaposlenih u oblasti grafičke djelatnosti o pravima iz oblasti rada i po osnovu rada. Animiraju radnike na sindikalno organizovanje, na veću solidarnost i jedinstvo među njima. O ulozi sindikata u zaštiti prava novinara kao i o kršenju istih prava razgovarali smo sa Marianom Šarčević predsjednicom Sindikata medija i grafičara Republike Srpske. 

Koja je uloga sindikata u zaštiti radnih prava novinara? 

Sindikat medija i grafičara Republike Srpske je organizacija radnika, u ovom slučaju novinara i ostalih zaposlenih u oblasti medija i grafičke djelatnosti, koja brine o zaštiti materijalno - socijalnog položaja radnika i ostvarivanju prava radnika iz rada i po osnovu rada. Kao jedan od 15 granskih sindikata u okviru Saveza sindikata Republike Srpske Sindikat medija i grafičara Republike Srpske učestvuje u svim zajedničkim aktivnostima na zaštiti prava i rješavanju problema svih radnika/članova sindikata u Republici Srpskoj, a samim tim i novinara. Sindikat je neprofitna, nevladina organizacija potpuno nezavisna od poslodavačkih struktura i političkih partija.

Konkretno u Republici Srpskoj, Sindikat medija i grafičara Republike Srpske potpisnik je Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u ovoj oblasti koji preciznije i konkretnije definiše odredbe Zakona o radu, i između ostalog određuje način obračuna plata, visine drugih naknada za radnike, mogućnosti stimulacije zaposlenih u oblasti medija i grafičke djelatnosti, korištenja slobodnih dana, ali i disciplinskog postupka. Kao jedini reprezentativni sindikat sa granskim udruženjem poslodavaca dogovoramo i najnižu cijenu rada. Naravno, svakodnevno smo angažovani u našim sindikalnim organizacijama na zaštiti i poštovanju ovih propisa. Iako sindikat štiti prava svojih članova, sve što sindikat radi i postigne u očuvanju zagarantovanih i donošenju novih prava odnosi se i primjenjuje na sve radnike.

 Da li vam se novinari često obraćaju?

Novinari, članovi našeg sindikata, ali i oni koji to nisu, svakodnevno se obraćaju sindikatu kako za savjet, tako i za pravnu i materijalnu pomoć. Naš sindikat je uvijek tu da reaguje u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima, nažalost naša reakcija je gotovo nemoguća u onim medijima u kojima radnici nisu sindikalno organizovani.

Koja su to prava novinara koja se najčešće krše? 

Zapravo, slobodnom procjenom može se reći da se u većoj ili manjoj mjeri krše sva prava novinara. Na prvom mjestu angažovanjem novinara bez ikakvog ugovora o radu sa poslodavcem, zloupotrebom ugovora o djelu i ugovora o privremenim i povremenim poslovima, kao i ugovora o radu na određeno vrijeme čime je novinarima uskraćeno pravo na posao na neodređeno vrijeme.

Krše se i ostala prava kao što su redovnost i visina isplate plata, uplate doprinosa, dužina godišnjeg odmora, plaćanje prekovremenog rada i rada praznicima, isplata regresa i drugih naknada za radnike. Podaci sindikata govore da se prava radnika u ovom slučaju novinara češće i u većoj mjeri krše tamo gdje radnici nisu sindikalno organizovani, a gdje samim tim sindikat odnosno radnici nemaju mogućnost da se zajednički bore za ostvarivanje svojih prava.

Ko je kriv za loš status novinara u BiH? Kojim mehanizmima se on može promijeniti?

S jedne strane je krivica na samim novinarima odnosno zaposlenima u medijima koja se ogleda u nedovoljnom znanju o vlastitim pravima zagarantovanim međunarodnim konvencijama i domaćim propisima, zatim nedostatak solidarnosti među samim novinarima i nedovoljno sindikalne organizovanosti među novinarima. Sve to na neki način uzrokovano je i finasijskom krizom koja moglo bi se reći i neopravdano uzrokuje strah kod svih radnika a time i novinara.

S druge strane, ogroman problem jeste i nepoštovanje zakonskih propisa i propusti u kontroli i sankcionisanju poslodavaca koji neponašanjem propisa dovode novinare u najblaže rečeno nezavidnu poziciju.

Rješenje je na prvom mjestu u promjeni stavova kod samih novinara, njihovoj boljoj organizovanosti, većem poštovanju zakonskih propisa, većim sankcijama odnosno većim ovlaštenima i ažurnijem radu inspekcijskih organa.

Koliko se novinari danas, uopšte, interesuju i bore za svoja radna prava?

Ne može se reći da novinari uopšte nisu zainteresovani za svoja prava. Samo postojanje sindikata, novinarskih udruženja takav stav demantuje. Iz ugla sindikata možemo reći da novinari nekada prekasno reaguju, odnosno da se pobune kada vec dođu u gotovo bezizlaznu situaciju poput zakašnjelih plata, mjesecima neisplaćenih doprinosa, preduzeća u stečaju ili da se sindikalno organizuju kada su zapali u problem i slično.