Intervju: Teorija i praksa data novinarstva

Intervju: Teorija i praksa data novinarstva

Liliana Bounegru vodi projekte data novinarstva Evropskog centra za novinarstvo (European Journalism Centre - EJC) u Mastrihtu, u Holandiji. To su web sajt DataDrivenJournalism.net, Priručnik za data novinarstvo (The Data Journalism Handbook), prva nagrada za data novinarstvo, kao i nekoliko treninga i konferencija. Uz rad za EJC, Bounegru se takođe bavi istraživačkim radom na polju Internet kulture na Univerzitetu u Amsterdamu, a aktivna je i na drugim projektima u vezi sa digitalnim medijima. 

Radite i na praktičnoj strani promovisanja data novinarstva, kao i na teorijskoj. Vaš rad takođe ispituje novi diskurs u vezi sa data novinarstvom. Šta nam možete reći o tom diskursu?
 
Drago mi je da ste to pitali! Na neki način, vrlo je neobično biti profesionalac aktivan na jednom polju tokom dana, a uveče raditi istraživanja u vezi sa istim fenomenom :-). U okviru mog akademskog rada ispitujem ulogu digitalnih tehnologija i digitalne kulture na novinarstvo. Nastojim da zauzmem kritičniji i ispitivački pogled na to kako diskurs i prakse u vezi sa korišćenjem podataka i digitalnih tehnologija u redakcijama utiču na novinarstvo i njegovu ulogu u demokratskom društvu. 
 
Kao što možete očekivati, postoji neka vrsta sudara u gledištima između tradicionalnih novinara s jedne strane i hakera i reportera koji bi sebe opisali kao “data novinare” sa druge. Ovaj konflikt je savršeno oličen u debatama u vezi sa statističarem Nejtom Silverom (Nate Silver).  
 
U mom radu želim da dublje ispitam razne pretpostavke i prakse koje su u pozadini tih različitih pogleda da bih razumela kako se menja priroda novinarskog rada u digitalnom dobu. U tom nastojanju vidim kako “tehnološki specifične” forme znanja oblikuju demokratsku funkciju medija. A jedno polje na kojem kompjuterske tehnologije i kultura ostavljaju trag na novinarstvo je način na koji se konfiguriše publika. 
 
Data projekti često konfigurišu publiku kao aktivne učesnike u procesu pravljenja vesti, u različitoj meri. Na primer, The Guardian Datablog vidi svoju publiku kao odgovorne, angažovane građane koji se razumeju u podatke i aktivno učestvuju u pitanjima od javnog interesa, ne kroz debate i razgovore, već proizvodnjom vizualizacija koje počivaju na podacima i svojim sopstvenim analizama podataka. 
 
To sadašnje razumevanje publike kao aktivnih učesnika u procesu pravljenja vesti, koji poseduju određene veštine, označava prelaz sa ranijeg načina na koji su novinari razumevali publiku, kao laike kojima je nedostajala sposobnost da odrede koje vesti je potrebno da znaju, pa je tako publika imala malo ili nimalo uticaja na odabir priča. U ovim novijim pogledima na publiku, demokratska uloga medija je oličena u tome što se proces pravljenja vesti čini transparentnim i dostupnim svima, možda i više nego što je to slučaj sa ishodom novinarskog rada. 
 
Analiza diskursa u vezi sa data novinarstvom pokazuje da ono nije jedinstveno polje ili žanr, i nema jedinstvenog niza principa ili normi na koje bi se njegovi zagovornici mogli osloniti. Postoji nekoliko “etiketa” kojima se opisuju različiti aspekti ovog fenomena. Neke od njih su: “računarsko novinarstvo” [“computational journalism”], “algoritamsko novinarstvo”[“algorithmic journalism”], “novinarstvo koje počiva na podacima”[“data driven journalism”], “novinarstvo pomognuto kompjuterima” [“computer-assisted reporting”]. Ove “etikete” okupljaju raznovrsne novinarske tradicije, verovanja, zajednice i polja ekspertize.
 
Organizacije koje praktikuju data novinarstvo prezentuju različite oblike novinarskog znanja. Na primer, model The Guardian Datablog-a može da se opiše kao “novinarstvo kao izvor podataka kojem se veruje”. U ovom modelu novinarski čin se usredsređuje na pribavljanje odabranih setova podataka u vezi sa vestima dana, u struktuiranom formatu, namenjenih publici koju vidi kao angažovane građane koji se razumeju u podatke i aktivno učestvuju u pitanjima od javnog interesa kroz proizvodnju vizualizacija koje počivaju na podacima i sopstvenu analizu podataka. 
 
Sa druge strane, model onoga što nudi ProPublica može se opisati kao “data novinarstvo kao alat za istraživanje dostupan građanima”. U ovom modelu od publike se očekuje da pregleda i pretražuje baze podataka i koristi mape i vizualizacije da bi ustanovila sopstvenu agendu. 
 
Recite nam nešto o besplatno dostupnom priručniku za data novinarstvo “Data Journalism Handbook” – konceptu publikacije i njenom sadašnjem životu. Kako je nastala?
 
The Data Journalism Handbook je publikacija rođena iz želje da pruži referentni prirurčnik svima koji su zainteresovani za ove nove tehnike, gde lako mogu da dobiju pregled onoga što se radi na ovom polju, zanimljive primere i savete kako da počnu. To uključuje teme kao što su kako doći do podataka, kako ih razumeti, kako naći priče u podacima, kako predstaviti priče koje počivaju na podacima i kako angažovati publiku na projektima koji se tiču podataka. 
 
Knjiga je besplatno dostupna na Internetu, a izdavač O’Reilly Media ju je objavio i kao štampano izdanje i u e-book formatu. Knjiga obuhvata iskustva više od 70 praktičara data novinarstva i njegovih vodećih zagovornika, uključujući autore iz medija kao što su the New York Times, the Guardian, the Financial Times, BBC, Deutsche Welle, the Associated Press, Le Monde i mnogih drugi. 
 
Knjiga je veoma uspešna i znamo da se koristi na univerzitetima, na kursevima novinarstva, statistike i grafičkog dizajna, kao i u redakcijama širom sveta. S obzirom na veliko interesovanje za ovu knjigu van engleskog govornog područja, radimo sa raznim partnerima na prevođenju knjige na više jezika, počev od kineskog, portugalskog i arapskog. Knjiga je već prevedena na Ruski. 
 
U potrazi smo za medijskim organizacijama koje bi bile zainteresovane da nam budu partneri i koordinišu prevođenje na sopstvene jezike, kao i za volonterima koji mogu da pomognu samim prevođenjem. U zavisnosti od dostupnih fondova, nadamo se da ćemo raditi na drugom izdanju i organizovati praktične onlajn kurseve u vezi sa pojedinačnim poglavljima knjige. 
 
Na kojim još projektima radite ili ste nedavno radili?
 
Moj tekući rad za European Journalism Centre usredsređen je na to da se medijskim organizacijama širom sveta omogući da bolje iskoriste podatke u redakciji. 2011. godine napravili smo prvi web sajt posvećen data novinarstvu DataDrivenJournalism.net,  koji je sada jedan od glavnih sajtova koji se bavi data novinarstvom na Webu. Bavi se najnovijim trendovima na tom polju, a obuhvata i  predstavljanje projekata, intervjue i tutorijale. U uredničkom odboru su vodeći data novinari iz Guardiana, New York Timesa, NPR-a i Deutsche Welle.
 
Imamo i zajednicu okupljenu oko data novinarstva, koja sada ima na hiljade članova koji održavaju vezu preko mejling liste, Twittera, Facebooka i odnedavno LinkedIn-a. Svako je slobodan da se pridruži ovoj zajednici. Da bismo olakšali diskusiju među korisnicima Twittera koji su zainteresovani za data novinarstvo uveli smo hashtag #ddj, koji sada koristi zajednica data novinarstva na Twitteru. 
 
Tokom proteklih par godina organizovali smo više radionica data novinarstva, hackday-a i konferencija gde novinari i programeri rade i uče zajedno – između ostalog u Holandiji, Poljskoj, Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Italiji. Tako se nadamo da ćemo ojačati pismenost po pitanju podataka među novinarima i osposobiti ih da bolje koriste podatke da bi poboljšali vesti.