Općina Centar ne želi otkriti na koje je privatne medije potrošila 125.000

Općina ne želi otkriti na koje je privatne medije potrošila 125.000 KM

Općina Centar ne želi otkriti na koje je privatne medije potrošila 125.000

Općina Centar Sarajevo godinama izdvaja novac za financiranje privatnih medija, no ne otkriva kojim konkretno medijima je dala novac. Prema podacima iz Proračuna Općine čini se da je to ustaljena praksa, koja neće prestati. Vijeće za tisak i udruženje BH Novinari smatraju kako se u ovom slučaju radi o netransparetnom trošenju javnog novca.

Općina Centar je za tri godine, prema analizama službenih javno dostupnih informacija, za financiranje privatnih medija potrošila oko 125.000 maraka. Naprimjer, u proračunu za 2013. godinu navodi se kako je za ''Grant privatnim medijima za praćenje rada Općine'' izdvojeno 30.000 maraka. U Izvještaju o izvršenju proračuna za 2015. godinu navedeno je kako je na ''Transfer privatnim medijima za praćenje rada Općine'' potrošeno 28.500 KM. U 2016. godini je za ''Transfer privatnim medijima'' planirano 40.000 maraka, a utrošeno tri i po tisuće manje. Proračun iz 2017. pokazuje da je za financiranje privatnih medija je otišlo 30.000 maraka.

''Subvencije privatnim preduzećima realiziraju se na osnovu potpisanog protokola ili ugovora po odobrenju Općinskog načelnika i to: Sredstva za subvencije privatnim medijima za praćenje rada Općine na osnovu zaključka Općinskog načelnika, putem Kabineta Općinskog načelnika. Sredstva utvrđenim krajnjim korisnicima realiziraju se na osnovu potpisanog protokola ili ugovora putem nadležne službe'', navedeno je izvještaju o Izvršenju Proračuna za 2017. godinu.

Općina nije otkrila medije

Sarajevsku Općinu Centar smo pitali kojim medijima je u 2017. godini pripao novac, ali smo ostali uskraćeni za odgovor. Pitali smo i da li smatraju da bi informacije o dešavanjima u općini u svakom slučaju bile objavljene u tim medijima bez obzira na spomenute grantove iz Proračuna i to je pitanje ostalo bez odgovora.

No, stručni savjetnik za informiranje i suradnju s medijima Safet Huremović iz Općine Centar nam je rekao kako su subvencije privatnim medijima osigurane kako bi se kvalitetnije prezentirao rad Općine.

''Kako bi se što kvalitetnije prezentovao rad Općinskog organa uprave i Općinskog vijeća građanima općine Centar i cjelokupnoj javnosti, u Budžetu Općine Centar obezbijeđena su sredstva za subvencije privatnim medijima. Općinski načelnik donio je Pravilnik o kriterijima i postupku dodjele sredstava za subvencije privatnim medijima'', rekao je Huremović.

Dodaje i kako pravo na dodjelu sredstava imaju medijski subjekti koji ispunjavaju sljedeće kriterije: imaju sjedište i registrovani su na području Kantona Sarajevo; raspolažu tehničkim, prostornim i kadrovskim potencijalima za informiranje građana o aktivnostima Općinskog vijeća, Općinskog načelnika, općinskih službi, javnih poduzeća i javnih ustanova koje finansira/sufinancira Općina Centar; da su spremni u toku kalendarske godine za koju će dobiti sredstva objaviti najmanje 260 informacija o radu Općine Centar.

Sačinjena rang lista

''S obzirom da su sredstva u budžetu Općine Centar za ovu namjenu ograničena, odnosno da je osigurano 30 hiljada maraka, a da su se na javni poziv u 2017. godini prijavila 23 medija, stručna komisija, u skladu sa Pravilnikom, sačinila je rang listu koju je dostavila općinskom načelniku'', objašnjava Huremić. 

''Cijeneći kriterije, ali i tiraž štampanih medija, dokaz o gledanosti TV programa i slušanosti radio programa, te broju posjeta internet portala u posljednjih šest mjeseci i pojedinačno za svaki mjesec, koji su ujedno i najznačajnija smjernica za dodjelu finansijskih sredstava, Stručna komisija je sačinila rang listu prema kojoj su dodijeljena sredstva za deset medija u rasponu od dvije do četiri hiljade maraka''.

Huremović nam nije htio otkriti ni kada će biti raspisan natječaj za 2018. godinu za privatne medije. U proračunu za ovu godinu pod stavkom ''Transfer privatnim medijima za praćenje rada Općine'' planirano je izdavanje od 30.000 maraka. Važno je napomenuti i da dok Općina izdvaja novac za privatne medije, tu su i javni mediji koji djeluju na području te općine, kao i općinska web stranica putem koje mogu obavještavati javnost (uključujući i o transferima za privatne medije), te imaju i stručnog savjetnika za informiranje i suradnju s medijima. Također, općina u proračunu kao posebnu stavku vodi ''usluge medija, štampanja i javnog informiranja općina''.

Primjer medijskog klijentelizma

Generalna tajnica Udruženja ''BH Novinari'', Borka Rudić, smatra kako se u ovom slučaju radi o klasničnom primjeru medijskog klijentelizma.

''Ovo je klasični primjer medijskog klijentelizma, dakle plaćanja vijesti za neku uslugu, za neki utjecaj i to ne bi smjela da radi niti jedna općina, niti jedna institucija, dakle izdvaja novac za plasiranje vijesti, vijesti su nešto što nije komercijalno. Produkcija vijesti se može financirati iz javnog proračuna, ali ne na način da se ne zna koji su kriteriji, koji je javni interes da se izdvoji novac za javne vijesti i tko može aplicirati, dakle da li je taj natječaj bio javan, da li su bili jasni kriteriji, da li je oformljena komisija koja je vršila odabir najboljih i koja je odluka. To je pet elemenata koji se moraju javno objaviti, zato što je to javni novac i prema zakonu o slobodi pristupa informacijama oni bi sami to trebali staviti na svoju web stranicu'', rekla je Rudić.

Podaci o transferima privatnim medijima ne nalaze se službenoj stranici općine, a Rudić kaže kako se to može smatrati jedinim primjerom korupcije, te se mora reći kome se daje novac.

''Oni utječu na uređivačku politiku i to je primjer jedne vrste korupcije. Ako vi plaćate medij da bi on plasirao vijest, što to znači, da bi taj program trebao biti označen kao marketinški program. Ovo je primjer da jedan javni organ troši javni novac bez ikakvih kriterija u medij koji će pisati pozitivno o njima'', smatra Rudić.

Ljiljana Zurovac iz Vijeća za tisak i online medije BiH kaže da se na ovaj način utječe na uređivačku politiku, što je po njenom mišljenju nedopustivo.

"Ovdje se davanjem manje ili veće količine novca direktno utječe na urednički sadržaj, a to je nedopustivo. Urednik ne može poslati novinara da kritički piše o Općini. Ako je na ovakav način potkupljen taj sadržaj, onda on nikako ne može biti objektivan'', rekla je Zurovac i dodala da je očito pomiješan zakup prostora i reklamiranje i ono što bi trebala biti podrška.

''Općina Centar otvoreno kaže da daje novac da bi se promovirale aktivnosti koje ona sporovodi u određenim medijima ne navodeći kojim medijima. To je potpuno pogrešno. Općina Centar je obavezna najprije reći kojim medijima daje novac, reći konkretno zbog čega daje novac, također nipošto se ne smije davati 'samo tako novac', a da nije to naglašeno kroz fakture da je to za marketing'', rekla je Zurovac.

Dodala je kako se radi o nedopustivoj praksi prvenstveno jer je ''Općina Centar javna ustanova i ona ne smije sakrivati informacije pogotovo kojim medijima daje novac''.

''To nije novac općine, nego budžetskih korisnika, mediji moraju objaviti od koga primaju novac. Obavezni su objaviti kome daju novac'', rekla je Zurovac.

Donošenje Zakona

''Želimo da se objavljuju podaci sami, a ne da mi čekamo. Mi se zalažemo za dvostrukruku transparentnost javnih organa, nakon što se okonča konkurs objaviti odluku o dodijeli sredstava, a druga strana je da medij sam objavi da je dobio novac'', rekla je Borka Rudić i naglasila kako BH Novinari traže jasne zakonske procedure za donošenje jasnih politika i procedura za dodjelu javnih sredstava, te da se utvrdi koji je javni interes u svemu i koji mediji mogu aplicirati.

I Rudić i Zurovac se slažu kako bi se donošenjem zakona jasno stalo u kraj manipuliranju u financiranju medija.

''Konzorcij od četiri organizacije, Mediacentar, JaBiH u EU, BH Novinari i Vijeće za tisak, radimo drugu godinu sada na Nacrtu Zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima u BiH. Nadamo se da će Nacrt zakona otići na Parlament na usvajanje i tim zakonom će se precizirati i financiranje medija i iz javnih proračuna. Takav zakon je potreban BiH, mi imamo medijsku legislativu na papiru dobru, ostavljaju velike prostore za manipulaciju'', rekla je Zurovac.

___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.