Diskurs i nasilni sukob

Amer Džihana, 21/11/2008 , No Comments

Pål Kolstø: Diskurs i nasilni sukob: predstave o „sebi“ i „drugom“ u državama nastalim posle raspada Jugoslavije


Tekst koji donosimo objavljen je u zborniku „Intima javnosti“ koji je uredila Gordana Đerić a objavila beogradska izdavačka kuća „Fabrika knjiga“. Knjiga predstavlja jedan od rezultata projekta „Spinning out of Control: Rhetoric and violent conflict. Representation of „self“ – „other“ in the Yugoslav successor states“ koji realiziraju Univerzitet iz Osla, Medicentar Sarajevo i Institut za filozofiju i društvenu teoriju iz Beograda.

 

Pål Kolstø u svome tekstu daje osnovna utemeljenja za kompletan istraživački projekt koji prvenstveno ispituje funkciju i ulogu retorike, odnosno diskursa, u konfliktima koji su obilježili raspad bivše Jugoslavije. Projekt obuhvata kako teorijska tako i empirijska istraživanja. U empirijskom dijelu analiziraju se medijski diskursi u ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Kosovu, sukobu u Makedoniji, nenasilnom konfliktu između Srbije i Crne Gore, kao i sukobu između Srbije i međunarodne zajednice.


Teorijski pristup na kojem je zasnovana istraživačka studija povezuje tri niti istraživanja: teorije etničkog konflikta, teorije konstrukcije identiteta na granici odnosa mi–oni, i diskursivnu analizu.


Diskurs i nasilni sukob


Kolstø analizira različite teorije o uzrocima i dinamici etničkih sukoba, a putem kojih se pokušao objasniti proces raspada bivše Jugoslavije.


Teorijom o „ugroženoj sigurnosti“ Barry Posen daje strukturalno objašnjenje odnosa između Srba i Hrvata koji su bili dominantni u vrijeme raspada bivše države. Određene grupacije smatrale su se da je jedan njihov dio naročito ranjiv jer se nalazio u izoliranim enklavama okruženim potencijalno neprijateljskim grupama. Potaknute historijom teških međusobnih zločina, grupacije Srba u Hrvatskoj, naprimjer, osjećale su se kao ostrva okružena neprijateljskom teritorijom.


Ulogom emocija u etničkim sukobima bavi se Roger D. Petersen koji se nadograđuje na Posenovu teoriju o „ugroženoj sigurnosti“. Po Petersenu, emocije su zapostavljeni faktor u proučavanjima nasilnih sukoba. Dominantnu emociju koja upravlja postavkom o „ugroženoj sigurnosti“ Peterson naziva strahom, ali i druge emocije mogu da odigraju glavnu ulogu u pogoršanju odnosa između dvije grupe: ogorčenost, mržnja i bijes. Tako Peterson smatra da se emocijom „straha“ može objasniti ponašanje srpske strane u ratu u Hrvatskoj. U ratu u Bosni i Hercegovini na djelu je bila „ogorčenost“ jer su i srpske i hrvatske strane ogorčeno reagovale na ideju da bi Bošnjaci mogli zauzeti nadmoćan položaj u etničkoj hijerarhiji. Na kraju, duboka obostrana mržnja između Srba i Albanaca može pomoći da se objasni zašto su Srbi 1999. godine podsticali masovno protjerivanje više od milion Albanaca s Kosova.


Teorija „cijena–korist“, koju je razradio Valère Philip Gagnon Jr., o tome kako vladajuće elite, da bi se održale na vlasti, mogu da podstaknu nasilne sukobe duž etničkih linija, pokušava objasniti ratove u Hrvatskoj i BiH. Režim Slobodana Miloševića, suočen s rivalskim elitama pokrenuo je nasilne sukobe u susjednim državama, otklanjajući na taj način prijetnu po materijalne interese njegovog biračkog tijela a istovremeno predstavljajući se kao jedini zaštitnik nacije od spoljnih neprijatelja.


Po mišljenju Arne Johana Vetlesena za razumijevanje zlodjela počinjenih tokom rata u BiH nisu bitne strukture već ljudska djelovanja. Jedna od najzlokobnijih pokretačkih snaga u pozadini etničkog čišćenja jeste ono što on naziva „logikom općeg pripisivanja“. Ona ima dva vida: (a) svaki pojedinac sveden je na „člana grupe“ i (b) svaki član grupe odgovoran je za sva navedena djela počinjena od svih ostalih pretpostavljenih članova grupe, ne samo u sadašnjosti nego i u dalekoj prošlosti. Na taj se način ubistvo, naprimjer, petogodišnjeg muslimanskog dječaka može opravdati navodnim muslimanskim zlodjelima iz daleke prošlosti.


Koncept „nasilnosti“, koji je u konstruktivističku teoriju Kopenhagenske škole uveo Espen Bart Eide, podrazumijeva uvođenje fizičkog nasilja u konflikt kako bi se postigli određeni ciljevi. Pomoću njega se objašnjava da silovanja u ratu u BiH, naprimjer, nisu bila samo spontana djela pijanih i neodgovornih vojnika već i element u sistematskom planu uništavanja solidaranosti neprijateljske grupacije i stvaranja ogorčenosti i ozlojeđenosti među njima.


Procjenjujući navedene teorije Kolstø u prvi plan stavlja stepen fokusiranja pojedinih teoretičara na strukturu diskursa, odnosno njenj značaj u podstrekavanju ili obuzdavanju nasilja. Tako, naprimjer, Posenove „objektivne okolnosti“ koje dovode do prihvaćanja osjećaja ugroženosti kod pojedinaca i nisu tako „objektivne“ ako se primjene na pojedince koji imaju iskustvo neposrednog življenja s pripadnicima drugih nacija. Potrebno je uključiti različite diskurzivne strategije (selekcija, tumačenje, artikulacija) kojima se osigurava prihvatanje navodno objektivnih, historijskih činjenica.


U drugom primjeru, u slučaju Petersonove teorije o ulozi emocija prema kojoj dolazi do automatskog kreiranja novih informacija u pojačanom kontaktu različitih grupa, koje u slučaju postojanja jaza između realnosti i koncepcije o određenoj hijerahiji aktiviraju emociju ogorčenja, Kolstø iznosi primedbu da je neophodno podrobnije objasniti kako informacija o stvarnosti nastaje, na koji način je oblikuju diskursi prije negoli postane saznanje, te da je neophodno uzeti s rezervom pojam „stvarnosti“ jer postoje različita tumačnja te realnosti.


Diskurs, predstavljanje i moć


Pod diskursom Kolstø prvenstveno podrazumijeva analitičko oruđe koje je izumio istraživač da bi dokučio značenje teksta u njegovom međuodnosu s drugim tekstovima u socijalnom i političkom okruženju, a ne nešto što postoji „tamo negdje“ čekajući da ga istraživač „otkrije“.


Kolstø podsjeća da se diskursivna analiza bavi odnosom jezika i moći i ističe da ga interesiraju značenja tekstova koji su konstruirani kao socijalni fenomeni u javnom prostoru i u interakciji između pošiljatelja, primatelja i drugih tekstova. Diskurzivna analiza istražuje ne samo to kako jezik i predstavljanje proizvode značenje nego i to kako znanje dolazi u vezu s moći, kako upravlja konfliktom, upotpunjava i gradi identitete i subjektivitete i određuje način na koji se određene stvari predstavljaju, promišljaju i proučavaju.


Predstavljanje je, s druge strane, ključni element u svim diskursima. Autor koristi Riginsovu definiciju po kojoj je diskurs „sistematski, iznutra konzistentan korpus predstavljanja“.
Sa stanovišta diskurzivne analize, određeno značenje ugovara se između govornika i primatelja poruke u određenom kulturnom okruženju; ono se oblikuje kroz diskurs i predstavljanje. Ovakvo tumačenje ne poriče postojanje spoljnog sveta, ali poriče da taj spoljni svijet ima ikakvo značenje izvan diskursa.


Kolstø se bavi i proučavanjem stvaranja identiteta na granici mi-oni. On referira prije svega na Frederika Bartha koji tvrdi da se identitet stvara suprotstavljanjem drugim grupama i razlikovanjem od njih. Granica između dvije grupe u bliskom dodiru ne samo da obilježava razliku među njima nego je istovremeno održava i reprodukuje.


Na taj način autor dolazi do proučavanja linije na kojoj se identitet razgraničava, ali i ta granica je „imaginarna“, ona se osporava i prevavazilazi, to jest, podložna je diskursu. Iako svaki pojedinac uvijek ima izvjestan broj različitih identiteta pri sebi tvrdnje da predstavljamo određeno „mi“ uvek uspostavljaju i granicu koja nas odvaja od „njih“.


Na kraju, Kolstø se osvrće na doprinose Kritičke analize diskursa (CDA) u analizi retorike nacionalizma, antisemitizma, rasizma i etničke diskriminacije. Za razliku od pristupa većine teoretičara CDA koji se uglavnom usmjeravaju na odnose unutar grupe gdje postoji veliko razlikovanje u pogledu moći, tako da moćni putem različitih diskurzivnih strategija ostaju na vlasti, Kolstø naglašava značaj izučavanja kontradiskursa onih koji trpe određenu diskriminaciju, kao i važnost ispitivanja dijalektike između tih dvije vrste diskursa. Stoga diskursivni krug koji se proučava u ovoj studiji uključuje razlike u moći, ali ne do te mjere da se jedna od grupa isključuje iz javne sfere.


Očekivanja autora u pogledu doprinosa naučnom znanju ogledaju se u tome da se različitim teorijama etničkog konflikta ponudi ono što je često karika koja nedostaje u analizi – razumijevanje načina na koji se percepcije/osjećanja/propaganda (šta god da je postavljeno u središte analize) posreduju kroz diskurs. Na isti način diskurzivna analiza može doprinijeti dubljem razumijevanju načina na koji se granica održava. Na kraju, očekuje se i pomak u proučavanju Drugog u Kritičkoj diskursivnoj analizi jer se zacrtanim pristupom analiza ne zaustavlja na proučavanju većinskog diskursa u odnosima većina-manjina, što je dosada najčešći slučaj u CDA tradiciji, već se fokus istraživanja pomjera na proučavanje reciprociteta diskursa.


Kompletan tekst Pål Kolstøa na srpskom jeziku možete preuzeti ovdje u PDF formatu.


Zahvaljujemo se gospodinu Dejanu Iliću iz beogradske izdavačke kuće „Fabrika knjiga“ što nam je omogućio publiciranje ovoga teksta.


O autoru


Dr. Pål Kolstø je profesor na Odsjeku za književnost, oblasne studije i evropske jezike Univerziteta u Oslu. Njegova uža specijalnost je proučavanje nacionalizama i međuetničkih odnosa u novonastalim državama Evroazije i Balkana. Autor je brojnih radova o sukobima na postsovjetskom prostoru i rukovoditelj nekoliko projekata koji se bave problemima nacionalizma novih država Istočne i Jugoistočne Evrope.


Kolstø, P. „Diskurs i nasilni sukob: predstave o „sebi“ i „drugom“ u državama nastalim posle raspada Jugoslavije“ objavljeno u Đerić, G (ur), „Intima javnosti“, Fabrika knjiga, Beograd, 2008, str. 13-39.

Komentara

Vaš Komentar

The content of this field is kept private and will not be shown publicly.
CAPTCHA
Pitanje koje vidite je da se preventira spammiranje site-a. Molimo da odgovorite na njega.

Disclaimer

Mišljenja i stavovi u komentarima su isključivo mišljenja i stavovi posjetilaca portala i ni na koji način ne odrażavaju stavove redakcije MC Online, Mediacentra Sarajevo, donatora i partnera projekta MC Online ili organizacija koje su na bilo koji način uključene u projekat. Svi neprimjereni komentari biće izbrisani.

Views and opinions expressed in the comments are exclusively the personal views and opinions of the visitors of the portal and do not in any way reflect the opinions of the MC Online editorial board, the Mediacentar Sarajevo, donors and partners of the project MC Online or any other organization involved in this project. All inappropriate comments will be deleted.

Poslovi

INFOBIRO - Online Knowledge Base
Projekt Sarajevske Sveske

Antidiskriminacija

Medija manifest