Novinar magazina 'START' locira aktere ugrožavanja slobode medija u BiH u nesređenom

ekonomskom i političkom okruženju, ali od krivice ne amnestira ni tzv. 'međunarodni faktor'. 

Donosimo odgovore Eldina Karića na pitanja u anketi Mediacentra Sarajevo i Udruženja BH Novinari povodom 3.maja, Svjetskog dana slobode medija:

1.Šta danas predstavlja najveću prijetnju slobodi medija u BiH?

Karić: Najveća prijetnja slobodi medija su korporacije. U nesređenom ekonomskom i političkom prostoru, kakav je Bosna i Hercegovina, pojedine grupe koriste, ili bolje rečeno zloupotrebljavaju medije zbog ostvarivanja vlastitih interesa. Mada se nerijetko čini da su te grupe, koje putem medija pokušavaju realizirati svoje ciljeve, politički motivirane, uvijek se na kraju pokaže kako je sve povezano profitom. Gledajući sa ekonomskog aspekta, to i nije nepremostiv problem, mada ostaje da to jeste problem, čak se može reći globalni. To je nama naš neoliberalizam dao. Situaciju u BiH usložnjava činjenica da je taj ekonomski interes najčešće u sferi nelegalnog, čime dobijamo spregu: korporacije-političari-mediji. U tom odnosu mediji su uglavnom sredstvo, očišćeno od bilo kakvih ideala neovisnosti i slobode izražavanja.
Kako je do toga došlo? Pa, postepeno. Nakon rata mediji su bili manje-više direktno priključeni na donatorske infuzije. Ekonomije nije bilo, pa samim tim ni marketinga,  pa su mediji živjeli od onog što dobiju od donatora. Takozvani nezavisni medije podržavali su strani donatori, dok su oni ”zavisni” bili priključeni na vladajući politički establišment. Nakon nekog vremena stranci su odlučili da ne daju više pare “nezavisnim” medijima, a ovi “zavisni”, rijetki koji su opstali, etablirali su se kao dio političkog prostora, sa jakim ekonomskim uticajem. Međutim, ovi “nezavisni” su se našli u vrlo opasnoj situaciji kako preživjeti, a sačuvati slobodu, neovisnost i, vrlo bitno, profesionalizam. Bojim se da je u ovakvoj situaciji, kakva je u BiH, to postalo nemoguća misija. Sve je manje nezavisnih i slobodnih medija, a sve je više korporacija, (su)vlasnika medija.

2. Ko su ključni akteri ugrožavanja medijskih sloboda?

Karić: Kao što rekoh, korporacije usko povezane sa političarima. Toliko usko da je teško prepoznati gdje završava jedno, a gdje počinje ono drugo. Ništa manje nisu krivi ni stranci. Povukli su se i nisu razmišljali o posljedicama. Nisu uvažavali činjenicu da u BiH nije stvoreno tržište niti je ekonomija toliko ojačala da se može odvojiti od politike. Pored toga marketinško tržište je nikakvo, dok su najveći oglašivači pod direktnim uticajem vlasti. Svi ostali, poput religijskih zajednica, zaštitnika nacija i etniciteta, koje nerijetko opužuju zbog ugrožavanja medijskih sloboda, samo su paravan iz kojeg se kriju interesi korporacija i korumpirana vlast.

3. Kako ojačati slobodu medija u BiH?

Karić:Transparentnošću rada vladajućih struktura, ekonomije, a i samih medija.
Dok se tansparentnost ne podigne na zadovoljavajući nivo, medijima su prijeko potrebna sredstva stranih donatora. U protivnom, sloboda medija će ovdje biti tek incident koji zavisi od netuzijazma pojedinaca spremnih da žrtvuju sve za novinarsku profesiju, pa čak i život. Za sve ostalo tu je ... korporacija.