Igor Vobič sa Univerziteta u Ljubljani rekao je da produkcija u digitalnoj eri doživljava tehnološku, sociološku, ekonomsku i kulturnu konvergenciju bez gubitka na kvalitetu sadržaja u smislu digitalizacije, koncentracije informacija, multimedijalne produkcije i kulturološke homogenizacije.

On je naglasio da redakcijska konvergencija podrazumjeva pojačanu saradnju unutar redakcije i smanjuje razlike između printanih, elektronskih i online medija. 

Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku prikazao je primjer Večernjeg lista koji je pokušao sa konvergentnim načinom rada 2007. i 2008.godine, gdje su pokušali imati strategiju 3M: multimediju, multichanel i multiplatform.

"Sam rad je ubrzo pokazao uspješne rezultate-  povećali su svoju publiku za 40 % onih koji nisu kupovali novine. Međutim, isto tako je pokazao i negativne stane. Jedna od negativnih strana bila je orgnizacijska kultura iz tiskanog izdanja koja je pružala otpor bilo kakvom multimedijalnom načinu izvještavanja. Pokazalo se i da se i zbog recesije 3M strategija nije mogla održati, te je u ljeto 2009. Večernji list morao od ovog koncepta odustati", kaže Brautović.

Brautović je kao jedan od glavnih problema naveo i nemogućnost obrazovanja i informisanja samih novinara da se usavrše i steknu nova znanja.

Tena Perišin sa HRT-a rekla je da se mediji moraju okretati multiplatformama.

Po njenim riječima, pojava interneta kao posljedicu ima pad čitanosti novina, pad gledanosti i slušanosti TV i radija.

Perišin vidi i tri glavna razloga zašto bi medijske organizacije trebale preći na multiplatforme.

"Prije svega, glavni razlog je rezanje troškova, zatim tu je i rezanje broja ljudi, a kao treći razlog je to što na multiplatformama treba da bude što više sadržaja, čime bi se povećala korist", rekla je Perišin.

Nikola Linta, direktor razvoja i novih tehnologija na B92 rekao je da se polako nestaje podjela na stare i nove medije, a da se razvojem interneta otvorila mogućnost za tehnološku konvergenciju medija.

“Ako čak i kupite sistem da sve sadržaje objedinite,to opet ne znači da ćete biti konvergentan medij”, rekao je Linta i dodao da je za tako nešto potrebno da imate tržište koje će koristiti takav sadržaj.

Prema njegovim riječima, tehnološka opremljenost domaćinstava u Srbiji stalno raste, ali statistički podaci pokazuju da veoma malo ljudi koristi online vijesti i uopšte online sadržaje.

“Svega 75 posto medijskih kompanija ima internet prezentacije, a čak polovina toga je neaktivna”, rekao je Linta i dodao da marketinškog tržišta televizija uzima više od 59 odsto, printani mediji 22,4 odsto, a internet 1,5 odsto.

On je naglasio da Srbija nema dugoročni plan kako da završi process digitalizacije, te da vladaju pojedinačni interesi.

James Hagengruber, novinar i urednik iz SAD-a govoreći o svom iskustvu iz medija rekao je da se tehnologija toliko brzo razvija da još uvijek ne znamo šta će se desiti s medijima.

On je dodao da se u SAD-u gase printani mediji, a jača online novinarstvo, te da se to najbolje vidi na primjeru marketinga i oglašavanja u medijima.

“Internet ne gasi medije, on jednostavno mijenja njihov oblik i omogućava njihovo ujedinjavanje”, rekao je Hagengruber i dodao da je je na medije u SAD-u značajno uticala i svjetska ekonomska kriza.

On je naglasio da novinari trebaju spoznati način funkcionisanja i mogućnosti Googla, Facebook-a, Twittera i sl., kako bi osigurali da se čuje njihov glas i da informacije dođu do korisnika.