U narednih sedam dana ćemo objavljivati odgovore na pitanja u anketi koju povodom 3.maja, Međunarodnog dana slobode štampe realiziraju Mediacentar Sarajevo i Udruženje BH novinari. Ideja je bila da kroz ovu akciju sakupimo što više različitih mišljenja o slobodi medija u BiH. Danas donosimo komentar Dunje Mijatović, OSCE predstavnice za slobodu medija.

Značajno je razlikovati interes javnosti od onoga što interesuje javnost odnosno publiku. Interes javnosti je da bude adekvatno informisana o svim društveno relevantnim zbivanjima kako bi građani bili u stanju preuzeti svoju ulogu u demokratskom društvu.

Pitanja u anketi povodom 3.maja:

1. Kako danas tržište utiče na koncept zastupanja interesa javnostiu bh. medijima? Na koji način tžišni imperativi danas potiskuju na marginu društveno- relevantne teme iz bh. medija? Ključne tendencije?

Upravo informisanje i edukacija građana jeste primarna uloga javnih emitera. Privatni komercijalni mediji u svrhu ostvarivanja što većeg profita u najvećoj mjeri nude gledateljima i slušateljima sadržaje za koje smatraju da će privuči najveću pažnju. Međutim, s obzirom na postojeće modele finansiranja javnih emitera, ne samo u BiH, i javni emiteri su djelomično ovisni o novcu kojeg dobijaju od oglašavanja.

Važnost odgovornosti javnih emitera

U utrci za što veću gledanost odnosno što veće prihode od oglašavanja, bitno je obezbijediti nužno poštivanje određenih minimalnih profesionalnih i etičkih standarda. S obzirom da RTV stanice koriste javno dobro, tj. radiofrekvencije, država uspostavlja set standarda odnosno pravila i kodekse, kojima se obezbjeđuju poštovanje profesionalnih i etičkih normi. Na taj način uspostavlja se odgovornost kako javnih tako i privatnih medija naspram javnosti.

2. Kako mediji u BiH, privatni i javni, mogu danas zastupati interese javnosti? Postoji li javna odgovornost privatnih medija?

Posebnu ulogu imaju javni emiteri. Oni bi u svakom društvu trebali predstavljati primjer profesionalizma i visokih etičkih standarda novinarstva, a njihovi programi služiti isključivo interesu javnosti, uz puno poštivanje i promovisanje demokratskih sloboda. Uprkos tome, svjedoci smo na žalost, da javni emiteri u BiH svojom uređivačkom politikom ponekad zanemaruju svoju primarnu ulogu i postulate profesionalnog novinarstva i neodgovorno se ponašaju prema bh. javnosti.

Kako spriječiti negativan uticaj tržišta?

Situaciju u BiH dodatno usložnjava fenomen tzv. paralelnih tržišta podijeljenih po jezičkim (i etničkim) linijama. Paralelna tržišta funkcionišu kao dio internog tržišta ili su u nekim slučajevima, rezultat posebnog oblika medijskog “upada” druge (susjedne) zemlje.

3. Kako zahtjev za profitabilnošću medija na tžištu danas utiče na novinarsku profesiju u BiH? Koliko je danas informacija u bh. medijima roba, a koliko javno dobro? Da li profitabilno novinarstvo automatski znači i loše novinarstvo?

 

4. Kakva može biti uloga javnog servisa u BiH u odbrani interesa javnosti i

profesionalnog novinarstva pred imperativom profitabilnosti?

Neki od načina da se spriječi negativan uticaj tržišnih sila na slobodu medija i pluralizam su:

•  Javni servisi emitovanja trebaju doprinositi medijskom pluralizmu tako što će pružati raznovrstan spektar kvalitetnih programa.

•  Jačanje profesionalnih vrijednosti, uredničke i novinarske nezavisnosti i kvalitetnog novinarstva. Urednički statuti trebaju jasno odvojiti finansijsko poslovanje od uredničkih aktivnosti.

•  Medijske kompanije trebaju biti svjesne važnosti uloge koju uživaju u društvu i uspostaviti strategiju odgovornosti prema društvu, u skladu sa međunarodnim konvencijama i osnovnim uređivačkim standardima. Takva strategija treba staviti akcenat na razvoj slobode izražavanja, na obuku i unapređenja radnih uslova medijskih profesionalaca, koji će biti tretirani na ravnopravan i najbolji mogući način.

•  Organi vlasti trebaju podržavati i provoditi nezavisna istraživanja medijskog tržišta, publike i medijske koncentracije kako bi imali čvrstu osnovu za donošenje odluka. Takva istraživanja trebaju dodatno pojasniti ulogu i uticaj državne i međudržavne koncentracije na medijski pluralizam i raznovrsnost medijskih sadržaja.

Razlozi za brigu

Razlog za brigu postoji kada se koncentracijom vlasništva povećava rizik od ekonomskog i političkog pritiska. Za širu publiku, to može značiti manju raznolikost mišljenja i stavova koji se izražavaju putem medija. Za manjine i druge ugrožene grupe, mogućnosti izražavanja problema i podizanja svijesti o tim problemima manjina, u javnosti postaju ograničene.

Jedna od posljedica može biti i odsustvo zdrave, tržišno orijentirane konkurencije, što automatski znači sporije uvođenje inovacija i podizanje cijena. Protivnici deregulacije medija i koncentracije vlasništva, upozoravaju da ovaj trend znači manju raznolikost i kvalitet informacija koje se nude, kao i manju odgovornost pružaoca informacija prema javnosti. Posljedično, dobili bismo loše informiranu javnost, kojoj bi bili dostupne samo one informacije koje ne bi štetile interesima medijskih oligopola.