Zdrav balans između komercijalnog i javnog

MCOnline Redakcija, 04/05/2009 , (1) Komentara

BiH je prije samo nekoliko godina bila zadovoljavajuće rangirana u relevantnim međunarodnim izvještajima koji prate slobodu medija. Pad koji se desio posljedica je mnogo faktora tvrdi Dunja Mijatović, direktorica sektora za emitovanje regulatorne agencije za komunikacije  i Predsjednica Evropske platforme regulatornih agencija – EPRA , elaborirajući ih u odgovorima na anketu povodom Svjetskog dana slobode medija.

 



1. Šta danas predstavlja najveću prijetnju slobodi medija u BiH?

 

Postoji više faktora koji utiču na sve lošiju situaciju po pitanju slobode medija u bosanskohercegovačkom društvu, i koji u posljednje vrijeme kulminiraju najgorim oblicima napada na slobodu medija, a manifestuju se prijetnjama i napadima na novinare. Stanje medijskih sloboda u našoj zemlji je bilo na veoma zadovoljavajućem nivou unazad nekoliko godina, imajući u vidu podatak da smo prema relevantnim međunarodnim izvještajima koji prate stanje slobode medija u svijetu, kao što su Reporteri bez granica, po slobodi medija bili rangirani na visoko 19. mjesto, dok se trenutno nalazimo na 36. mjestu.

 

Opšta negativna političko-ekonomska situacija koja se reflektuje na cjelokupno društvo itekako je  doprinijela stvaranju sve lošije situacije po pitanju slobode medija.

 

Primjetno je da se sve manje poštuje  uloga koje mediji imaju u svakom društvu i ignoriše činjenica da obavljanje javne funkcije podrazumijeva odgovornost prema javnosti i transparentnost u radu koja se ogleda i u omogućavanju pristupa medijima da neometano izvještavaju o njihovom radu i obavljanju javne funkcije koja im je povjerena. Također se osjeti izvjesno nepovjerenje u  pravosudne mehanizame i nepoštivanje institucija koje su nadležne za regulaciju medija i miješanje u njihov rad. Još jedan vid ugrožavanja medijskih sloboda u kojoj sami novinari imaju veliku ulogu je samocenzura, odnosno kretanje linijom manjeg otpora prilkom biranja tema i ličnosti o kojima će se izvještavati, pri čemu veliku ulogu igra  nedostatak mehanizama zaštite, te atmosfera nesigurnosti i stalnih prijetnji.

 

Dodatni faktor koji utiče na stabilnost medija u ovom trenutku je i globalna ekonomska kriza koja produbljuje razlike između medija u ostvarivanju pozivitnog poslovanja. Mnogi mediji se nalaze u izuzetno teškoj i labilnoj poziciji u pogledu njihovog opstanka na sceni.

 

 

2. Ko su ključni akteri ugrožavanja medijskih sloboda?

 

Ambivalenost društva u mnogim segmentima, prije svega političkom i ekonomskom, koja dolazi kao posljedica tranzicijskog procesa, je jedan od ključnih indikatora promjena u društvu, bilo da su one pozitivne ili negativne. Političari će uvijek i u svakom društvu pokušavati na bilo koje načine da utiču na medije i njihovu orijentaciju. Sve je više političara u našoj zemlji na svim nivoima vlasti, koji se pokušavaju miješati u posao novinara, jer su možda nezadovoljni načinom na koji taj medij, bilo da je riječ o štampanim ili elektronskim medijima, piše ili govori o njemu. Političari ne shvataju da samim obavljanjem svojih dužnosti, kao javne ličnosti prihvataju da budu izložene javnom mišljenju i neposrednom nadzoru javnosti, pa samim tim i potencijalnoj kritici u medijima zbog načina na koji su obavljali ili obavljaju dužnost. Poznato je da novinarstvo nema jednak učinak na obične ljude i ličnosti koje obavljaju javne funkcije. Pluralistička demokratija i sloboda političke debate zahtijevaju da javnost bude informisana o pitanjima od javnog značaja, što podrazumijeva pravo medija na pronošenje kritičkih mišljenja o javnih službenicima, kao i pravo javnosti da ih sazna. U slučajevima nedvosmislenog postojanja interesa javnosti, mediji imaju veliku ulogu u plasiranju informacija. U ovom kontekstu, veliku odgovornost u obavljanju svog posla na profesionalan način snose i sami mediji. Naime, često su vlasnici, te sam menadžment medija ti koji stvaraju okruženje u kojem se novinari ne osjećaju zaštićeno, nisu adekvatno plaćeni za svoj rad i prepušteni su samima sebi. Nerijetko su to i sami novinari koji očitim preferiranjem jedne političke opcije sami krše osnovne postulate profesionalnog, nezavisnog i slobodnog novinarstva i kompromitiraju svoju struku.

 

 

3. Kako ojačati slobodu medija u BiH?

 

Prije svega, potrebno je govoriti o svim problemima u društvu, i samim tim o problemima medijskih sloboda. Da bi shvatili kolika je moć i odgovornost medija moramo se prisjetiti kako je to izgledalo prije 15 godina. Mediji su prošli kroz mnoge faze od naslijeđa komunističkog režima sve do uspostavljene regulacije u skladu sa najboljom evropskom praksom. Danas ponovo egzistiraju, ali umnogome razjedinjeni. Biti novinar prije svega podrazumijeva zanimanje koje osim profesionalne ne bi trebao imati ni političku ni nacionalnu pripadnost. U tom smislu bi bilo potrebno ojačati medijska udruženja, što predstavlja osnov za očuvanje medijske profesije u svakoj zemlji. Novinari bi se morali držati zajedno u bilo kojoj situaciji. Jedinstvena medijska udruženja bi trebala kontinuirano raditi na promociji i primjeni novinarskih kodeksa, profesionalnoj obuci svojih članova, itd. U tom smislu je važna saradnja udruženja bh. novinara i sa relevantnim Fakultetima, kao i  koordinacija sa Mediacentrom i Media Planom koji organizuju škole novinarstva i treninge za novinare. Bitan faktor u kontekstu jačanja slobode medija predstavlja brza i efikasna  uspostava operativnog i profesionalnog Javnog radiotelevizijskog sistema i Korporacije. Pored toga, važna je i uspostava zdravog medijskog balansa između komercijalnog i javnog sektora kroz proces privatizacije opštinskih javnih RTV stanica, što bi u svakom slučaju imalo pozitivan učinak na trenutno diferenciranu medijsku sliku u BiH. Na kraju, ne smijemo zaboraviti aktivnosti na podizanju svijesti o slobodi medija u javnosti i medijskom opismenjavanju građana.

 

Ovdje  je veoma bitno naglasiti pozitivne stvari koje su se desile u procesu demokratizacije medija u BiH u procesu stvaranja profesionalnog medijskog ambijenta. Potrebno je insistirati na dosljednjoj primjeni međunarodnog prava i evropske prakse, ali prije svega ne smijemo zaboraviti činjenicu da u ovoj oblasti imamo uspostavljen zakonodavni okvir, znači treba insistirati na dosljednoj primjeni legislative koja postoji u BiH, odnosno Zakona o slobodi pristupa informacijama i Zakona o zaštiti od klevete. Osim toga, veoma je bitno održati kontinuitet i nezavisnost regulatornih tijela, kako za elektronske tako i za štampane medije, čiji je jedan od osnovnih ciljeva upravo očuvanje medijskih sloboda u službi javnosti. U tom smislu, potrebno je jačanje uloge ombudsmana za medije, Vijeća za štampu, te očuvanje nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije kako bi omogućili ovim institucijama da punim kapacitetom i nesmetano obavljaju svoj posao.

 

Pitanje medijskih sloboda odražava svu kompleksnost našeg društva i neminovno je povezano sa opštom društveno-političkom i ekonomskom situacijom u državi, tako da će se svaki napredak u tom polju odraziti i na jačanje medijskih sloboda i nezavisnog novinarstva. 

 

 

Komentara

Ova zena je nevjerovatna.

Ova zena je nevjerovatna. Pametna, sigurna u sebe i svoje postupke i svaki put me sve vise odusevljava svojim cvstim stavovima u odbrani slobode govora.

Vaš Komentar

The content of this field is kept private and will not be shown publicly.
CAPTCHA
Pitanje koje vidite je da se preventira spammiranje site-a. Molimo da odgovorite na njega.

Disclaimer

Mišljenja i stavovi u komentarima su isključivo mišljenja i stavovi posjetilaca portala i ni na koji način ne odrażavaju stavove redakcije MC Online, Mediacentra Sarajevo, donatora i partnera projekta MC Online ili organizacija koje su na bilo koji način uključene u projekat. Svi neprimjereni komentari biće izbrisani.

Views and opinions expressed in the comments are exclusively the personal views and opinions of the visitors of the portal and do not in any way reflect the opinions of the MC Online editorial board, the Mediacentar Sarajevo, donors and partners of the project MC Online or any other organization involved in this project. All inappropriate comments will be deleted.

INFOBIRO - Online Knowledge Base
Projekt Sarajevske Sveske

Antidiskriminacija

Medija manifest