Medijski trendovi u 2024. godini

Medijski trendovi u 2024. godini (rdn)

Medijski trendovi u 2024. godini

Medijski stručnjaci predviđaju kako će tehnološke promjene i ekonomske prilike utjecati na rad medija u ovoj godini.

Foto: Reto Scheiwiller/Pixabay

Medijske kuće u 2024. ulaze bojažljivo. Globalna recesija pogodila je i medijski sektor, a za neke je 2024., počela i masovnim otkazima i gašenjem.

Posljedice pandemije, ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, klimatske promjene, napadi na novinare još su neki od faktora koji su u protekloj godini kreirali veliki pritisak na svakodnevnicu medijskih redakcija. U Reutersovom godišnjem istraživanju, koje obuhvata 314 predstavnika medija iz 56 zemalja, samo 47 posto anketiranih izdavača je izrazilo optimizam u vezi stanja novinarstva u godini koja je pred nama.

Publika je umorna od (negativnih) vijesti, a uočeni trend izbjegavanja vijesti nastavlja se petu godinu zaredom, te je pred medijskim organizacijama i dizajnerima njihovih digitalnih proizvoda veliki izazov kako pronaći balans između privlačenja i održavanja pažnje publike i poštivanja njihovog vremena.

“Zamor od informacija izjeda spremnost naših čitatelja da čitaju i plaćaju naš sadržaj”, kaže urednik jedne evropske organizacije za članstvo u Reutersovom istraživanju.

Poslovni modeli 

Podaci ovog istraživanja pokazuju da je recesija utjecala na smanjenje prihoda od oglašavanja, te se medijske kuće sve više okreću modelima pretplata. Čak 80 posto izdavača kaže da će se fokusirati na pretplate i članstvo dok 72 posto održava fokus na oglašavanju.

Nakon nekoliko eksperimenata sa plaćanjem pojedinih sadržaja, trend ove godine ponovo je tzv. bundling, odnosno prodaja pretplate na nekoliko povezanih publikacija ili medijskih proizvoda, a tu su i modeli kreiranja "lite" verzija publikacija, kao i prilagodljivog naplaćivanja sadržaja, gdje čitalac za sadržaj plaća na osnovu količine korištenja ili sam određuje cijenu koja mu odgovara. 

Društvene mreže i medijski formati

Značajan pad posjeta na nekim od najpopularnijih kanala na društvenim mrežama, Faceboku i Twitteru, izdavače ove godine navodi da se posvete potrazi za alternativama.

Prema istraživanjima, broj posjeta novinskim web sajtovima sa Facebooka u prethodnoj se godini prepolovio, a primjetno je i kretanje publike prema aplikacijama za direktnu komunikaciju i dalje od često toksičnih konverzacija na društvenim mrežama.

Upitani kojim kanalima distribucije će posvetiti više pažnje ove godine, većina izdavača (77 posto) namjerava u 2024. povećati investicije u plasiranje sadržaja na direktnim kanalima distribucije, poput WhatsAppa. TikTok i dalje ostaje popularan te većina redakcija i dalje namjerava plasirati sadržaj prilagođen mlađoj publici na ovoj društvenoj mreži. Reutersov Digital News Report 2023 je pokazao da su TikTok i YouTube platforme preko kojih mlađa publika prati i vijesti.

Zbog velikih promjena koje je u funkcionisanje bivšeg Twittera (sada X) uveo novi vlasnik Elon Musk, brojne medijske organizacije, čiji je Twitter bio glavni kanal, okreću se potragom za alternativom.

Nakon što se protekle godine kratko činilo da će Twitter zamijeniti decentralizirana mreža Mastodon, ove godine glavni kandidat za poziciju Twitterovog nasljednika je mreža Bluesky, čiji je jedan od pokretača osnivač Twittera, Jack Dorsey. Platforma je neko vrijeme funkcionisala samo na poziv, no u februaru 2024. je otvorena za registracije i sada ima više od pet miliona korisnika. Profile na Bluesky-u su počele otvarati i velike medijske kuće.

Još jedna pridošlica na scenu društvenih mreža iz protekle godine je Instagram Threads, koji su brzo usvojili novinari i influenseri. Predstavnici Instagrama i dalje tvrde da ne žele da se korisnici aplikacije fokusiraju na vijesti te ostaje otvoreno koliko će ona biti korisna za plasiranje medijskog sadržaja. “Mi nismo protiv vijesti,” rekao je Adam Mosseri, direktor Instagrama o Threadsu. „Ali, takođe nećemo širiti vijesti na platformi.”

Kada se radi o formatima sadržaja, izdavači nastavljaju ulagati u video i audio sadržaje, a predviđa se i porast ulaganja u iskustva augmentirane stvarnosti. Audio se pokazao kao jedan od rijetkih formata čija popularnost ne jenjava, te izdavači nastavljaju ulagati u podcast kao formu, a predviđa se i porast broja plaćenih podcasta. Druga najpopularnija "one-to-many" forma, koja je posljednjih godina doživjela veliki porast popularnosti je newsletter, koji također ostaje na listi medijskih proizvoda u čiju produkciju redakcije i novinari pojedinci nastavljaju ulagati. 

Pojava novih uređaja također najavljuje potrebu medijskih kuća i drugih koji žele doći do publike i korisnika da prilagode svoje sadrzaje, te se očekuje i porast produkcije sadržaja namijenjenim VR uređajima, pametnim naočalama, zvučnicima, bedževima i slušalicama.

Umjetna inteligencija

Najviše spominjana medijska tema u predviđanjima za ovu godinu svakako je umjetna inteligencija, tehnologija čije je vrijeme raširene praktične i komercijalne primjene u medijima, nakon mnogo godina najava, konačno stiglo tokom 2023.

ChatGPT, Midjourney i slični alati generativne umjetne inteligencije, koji korisniku omogućavaju da na osnovu jednostavnih upita ili ključnih riječi dobije tekstualni sadržaj, fotografije, ilustracije, video i audio sadržaj, pa čak i da održava razgovor sa omiljenim likovima iz romana, sada su široko dostupni i njihova je upotreba ušla u medijske redakcije širom svijeta.

Pitanja koja se nalaze pred medijskom industrijom i novinarstvom su pitanja povjerenja u medijski sadržaj i zaštite autorskih prava, no medijske kuće u upotrebi umjetne inteligencije vide i moguća poboljšanja radnog procesa redakcija i procesa distribucije vijesti te su različiti eksperimenti sa novom tehnologijom već u toku.

U Reutersovom istraživanju, urednici navode da koriste umjetnu inteligenciju za, između ostalog, procese tehničkog uređivanja teksta, kreiranje sažetaka i ilustracija te za sisteme preporučivanja, prikupljanje informacija i programiranje. Njemački tabloid Express.de je stvorio virtuelnu novinarku po imenu Klara Indernach (KI), koja sada piše više od 5 posto objavljenih priča o širokom spektru tema, a i televizijske stanice već koriste voditelje i voditeljice koje je kreirala umjetna inteligencija i koji "ne stare i rade 24 sata dnevno".

Iako je praktična primjena uzela maha, etička i regulatorna osnova su još uvijek predmet debate te stručnjaci predviđaju veći broj tužbi protiv kreatora alata generativne umjetne inteligencije koji svoje alate "hrane" podacima prikupljenim sa različitih mjesta na internetu, poput one koju je pokrenuo New York Times-a protiv Open AI-a i Microsofta, dok su britanski Guardian i nekoliko drugih medijskih kuća blokirali pristup svom sadržaju za programe Open AI-ja. 

Neki stručnjaci predviđaju da će primjena umjetne inteligencije za kreiranje sažetaka vijesti i drugih tekstualnih sadržaja na pretraživacima novinske članke učiniti "nevidljivim poput koda", te se ponovo aktualiziraju pitanja finansijskih odnosa između internet pretraživača i društvenih mreža s jedne strane i proizvođača medijskog sadržaja sa druge.

U superizbornoj godini, kada se očekuje eksplozija dezinformativnih i manipuliranih sadržaja baziranih na novoj tehnologiji, društvene mreže i druge platforme koje nude usluge političkog oglašavanja počele su uvoditi i pravila za obilježavanje sadržaja koje je kreirala umjetna inteligencija. Čak 70 posto ispitanika Reutersovog istraživanja je navelo da smatraju da će alati generativne umjetne inteligenciji dovesti do smanjenja povjerenja u medije, ali je jedno od predviđanja za narednu godinu i da će se alati bazirani na umjetnoj inteligenciji početi intenzivnije koristiti za prepoznavanje obmanjujućih sadržaja i fact-checking

Trendovi u regulaciji

Nakon Akta o digitalnim uslugama (DSA), koji je stupio na snagu za sve platforme od 17. februara, u fokusu ove godine je i Evropski akt o slobodi medija (EMFA). Akt je trenutno u legislativnoj proceduri i sa sobom nosi neka važna i sporna pitanja za medije, poput prijedloga medijske privilegije u procesima moderacije sadržaja na društvenim mrežama, kao i odredbe o zabrani korištenja špijunskog softvera, čiji su novinari i novinarke neke od najčešćih meta. Članice Evropske unije jednoglasno su početkom februara glasale o nastavku procedure usvajanja Akta o umjetnoj inteligenciji, nakon bojazni da će regulacija stati na put tehnološkim inovacijama u Europi. 

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.