Zabilježeni slučajevi pristrasnog medijskog izvještavanja.

Foto: Nejra Hasečić

Preliminarni rezultati lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini ukazuju na promjene na političkoj sceni u BiH, a kako izvještavaju lokalni i strani mediji, one se najviše odnose na Sarajevo i Banjaluku, gdje su vladajuće stranke SDA i SNSD izgubile vodstvo. Draško Stanivuković, kandidat PDP-a za gradonačelnika Banjaluke, proglasio je pobjedu, dok su u Sarajevu kandidati opozicione koalicije, koju čine Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine BiH, Naša stranka, Narod i pravda i Nezavisna bosanskohercegovačka lista, do sada dobili najveći broj glasova u općinama Ilidža, Novo Sarajevo, Centar i Stari Grad. U Bijelini vodi SDS-ov kandidat Ljubiša Petrović, ispred aktuelnog gradonačelnika Miće Mićića (SDS Semberija), dok su aktuelni gradonačelnici Zenice, Tuzle i Bihaća, Fuad Kasumović, Jasmin Imamović i Šuhret Fazlić, ponovo osvojili najviše glasova. HDZ vodi u Zapadnohercegovačkom kantonu, čiji kandidati imaju najviše glasova za načelnike i gradonačelnike u tom kantonu. Izlaznost do 19:00 sati je bila 50 posto.

Na većini mjesta, izborni dan je protekao u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine i pratećim aktima i uz poštivanje epidemioloških mjera, ali i uz određene nepravilnosti koje se već tradicionalno ponavljaju tokom izbornih ciklusa, objavila je Koalicija Pod lupom na današnjoj konferenciji, čiji su aktivisti na četiri posto biračkih mjesta primijetili kombinaciju različitih izbornih nepravilnosti. Kako je naveo Dario Jovanović, direktor Koalicije Pod Lupom koja okuplja 2.600 promatrača, uočene nepravilnosti upućuju na mogućnost ciljanih manipulacija izbornim procesom.

Najveći problem zabilježen je sa onemogućavanjem prava glasa osobama oboljelim od koronavirusa ili osobama kojima su izrečene mjere izolacije, do čega je došlo zbog sporosti sistema. Ukupno se 3550 birača prijavilo da glasaju putem tzv. COVID mobilnih timova, što je tek oko 10 posto ukupno registrovanih oboljelih. Koalicija je zabilježila organizovani pokušaj sprečavanja nestranačkog posmatranja izbora u Doboju i u Banjaluci, na pet biračkih mjesta primijećeni su problemi sa pakovanjem izbornog materijala, dok je ulazak na biračko mjesto nakon njegovog zatvaranja zabilježen na 40 biračkih mjesta. Na 17 biračkih mjesta su uloženi prigovori posmatrača u utvrđivanju kandidata za skupštinu/vijeće, te dodatnih 16 prigovora u utvrđivanju rezultata za gradonačelnike i načelnike. Tokom izbornog dana prijavljeno je oko 200 kritičnih situacija na biračkim mjestima (zabrana posmatranja, nepravilnosti pri glasanju, nedostatak izbornog materijala), a njih 75 posto je riješeno jučer.

Javni resursi za promociju stranaka

Brojne nepravilnosti zabilježene su tokom predizbornog perioda. Posmatrači Transparency International BiH za nešto manje od tri mjeseca zabilježili su 2481 primjer gdje su javni resursi korišteni za izbornu promociju stranaka i kandidata, od čega se najveći broj zloupotreba odnosi na intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu – ukupno 983 slučaja od kojih je 46 posto zabilježeno u posljednjem mjesecu dok je trajala izborna kampanja. Najveći broj radova zabilježen je u Zenici, Banjoj Luci, Doboju i opštinama Stari Grad i Novi Grad u Sarajevu.

Ova organizacija zabilježila je 270 primjera raspodjele posebnih podsticaja i subvencija koje se najčešće odnose na jednokratne isplate u predizbornom periodu. Naprimjer, Opština Ugljevik dodijelila je za 350 penzionera jednokratnu pomoć od 100 KM, Opština Pale izdvojila je 20.000 KM iz budžetske rezerve za najugroženije penzionere, Općina Centar Sarajevo je putem udruženja podijelila jednokratnu pomoć ratnim vojnim invalidima od 50 KM, u Foči je dodijeljena jednokratna pomoć penzionerima od 50 KM.

U protekla tri mjeseca u 70 lokalnih zajednica zabilježeno je i 86 primjera omogućavanja besplatnih pregleda, lijekova, putovanja i popusta na javne usluge, 35 slučaja masovnijeg zapošljavanja u javne institucije, 21 primjer plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate i 32 slučaja u kojima je oprema javnih preduzeća i institucija korištena za postavljanje stranačkih plakata i organizacije predizbornih skupova.

Predizborni period je obilježen i zloupotrebom ličnih podataka, krađe identiteta građana za glasanje putem pošte i trgovinom mjestima u biračkim odborima, rekao je Dario Jovanović, ispred Koalicije pod lupom.

Mediji i društvene mreže

Koliko je medijsko izvještavanje značajno u predizbornom procesu govori da su stranke tokom ovih izbora potrošile najmanje 5,9 miliona KM na oglašavanje u elektronskim i štampanim medijima i bilbordima, što pokazuju rezultati Transparency International u BiH. Od tog iznosa 2,2 miliona KM koštalo je oglašavanje na televiziji i u printanim medijima, a najviše novca na taj vid oglašavanja do sada su potrošile SNSD (1,36 miliona KM), SDA i PDP (po 800 hiljada KM), SDS (oko 600 hiljada KM), Ujedinjena Srpska (preko 370 hiljada KM) i SDP (više od 310 hiljada).

I ove izborne godine nije izostalo pristrasno medijsko izvještavanje i pritisci na medije. Koalicija Pod lupom je do sada zabilježila najmanje 50 slučajeva pristrasnog medijskog izvještavanja i 25 opština i gradova u kojima su zabilježeni pritisci na medije i nevladine organizacije što je trend rasta u odnosu na prethodne izbore.

Fact-checking platforma Raskrinkavanje, s druge strane, analizirala je brojne primjere pristrasnog medijskog izvještavanja tokom izbora. Dva anonimna zenička portala zenicagrad.info i zenica.net su, naprimjer, u periodu predizborne kampanje isključivo negativno izvještavali o kandidatu i aktuelnom gradonačelnku Zenice Fuadu Kasumoviću ne baveći se drugim temama ili promovišući kandidata SDA. Određeni portali su otvoreno favorizirali kandidate pojedinih stranaka, tako je anonimni portal Ilijaš otvoreno promovisao kandidata SDA, a anonimni portal Đaka City kandidate koalciije HDZ BIH – HSS u Čapljini.

Tokom ovih lokalnih izbora kandidati i kandidatkinje su zbog epidemioloških mjera više koristili društvene mreže. Istraživanje Mediacentra Sarajevo je pokazalo da 90 kandidata i kandidatkinja za gradonačelnike i gradonačelnice u 22 grada u BiH, koji su se nalazili na preliminarnoj kandidatskoj listi Centralne izborne komisije, ne ubrajajući Sarajevo i Mostar, 67 (84,4 %) koriste stranice ili profile na društvenoj mreži Facebook u predizborne svrhe. Ostale društvene mreže manje su popularne: 23 (25,5%) kandidata i kandidatkinja imaju aktivne profile na Instagramu, dok samo 11 kandidata i kandidatkinja koristi Twitter (12,2%), a njih sedam (7,7%) sve tri društvene mreže – Facebook, Instagram, Twitter.

Veliki broj Facebook stranica kandidata i kandidatkinja je otvoren u avgustu i septembru ove godine, a brojni su sa promotivnim aktivnostima počeli prije zvaničnog početka kampanje. Iako su vladale epidemiološke mjere, na stranicama društvenih mreža mogle su se vidjeti fotografije i video materijali sa predizbornih skupova i obilazaka na kojim se često nisu poštovale epidemiološke mjere. 

Na izborima je bio dosta manji broj kandidatkinja u odnosu na kandidate, a koje su bile izloženije seksističkim komentarima na društvenim mrežama. Kandidatkinja za gradonačelnice je, naprimjer, bilo devet, a prema preliminarnim rezultatima nijedna nije osvojila mandat.

Izvori: CIK, Koalicija Pod lupom, TIBIH, Raskrinkavanje

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.