“Raskrinkavanje.ba” se hvata u koštac sa lažnim vijestima

“Raskrinkavanje.ba” se hvata u koštac sa lažnim vijestima

“Raskrinkavanje.ba” se hvata u koštac sa lažnim vijestima

Razotkrivanje lažnih vijesti i drugih medijskih manipulacija, ažurirane liste medija koji objavljuju dezinformacije i analize medijske scene u BiH i regionu, od danas se mogu pratiti na web stranici “Raskrinkavanje”.

Tim koji stoji iza prvog i jedinog bh. fact-checking portala “Istinomjer”, pokrenuo je novu platformu posvećenu provjeri tačnosti medijskih informacija. Uopštena tvrdnja da “medijima ne treba vjerovati” pogrešna je i opasna jednako kao i bezuslovno i nekritičko prihvatanje svega što se u medijima može čuti, vidjeti i pročitati. U današnjem vremenu, u kom su informacije postale najvrijednija “roba”, razlikovanje kredibilnih i nekredibilnih medijskih izvora važnije je nego ikad. Sa tom namjerom nastala je platforma raskrinkavanje.ba, koju je pokrenuo tim organizacije “Zašto ne” nakon višegodišnjeg rada na fact-checkingu - provjeri istinitosti i dosljednosti izjava javnih zvaničnika, na platformi Istinomjer.

“U svom dosadašnjem radu uočili smo da postoji ogromna potreba za sličnim pristupom i u sferi odgovornosti medija, jer smo često nailazili na problematične, pa i očito neistinite, tvrdnje koje nisu dolazile od političara, već od samih medija koji prenose njihove izjave. Pokretanje zasebne platforme za fact checking medija bio je, stoga, sljedeći logičan korak za nas”.

Raskrinkavanje prati i ocjenjuje pojedinačne medijske objave na osnovu metodologije, razvijene u saradnji sa Mrežom za istraživanje kriminala i korupcije “KRIK”, partnerskom organizacijom iz Srbije i Centrom za Demokratsku Tranziciju iz Crne Gore.

Raskrinkavanje ocjenjuje istinitost informacija iz medija na osnovu rigorozne provjere tvrdnji iznesenih u medijskim objavama. Pored ispitivanja činjenične utemeljenosti objavljenih informacija, u obzir se uzima i poštovanje standarda novinarske profesije pri kreiranju medijskih sadržaja. Na taj način dobija se cjelovita slika o radu svakog medija čije objave se istražuju.

“Najlošija ocjena koju određeni prilog može dobiti je “lažna vijest”, koja se daje onda kada je, van svake razumne sumnje, utvrđeno da je određena priča ili tvrdnja smišljeno fabrikovana i predstavljena kao istinita, čime se svjesno dezinformiše javnost. Svaki medij koji proizvede takvu vijest automatski dolazi na listu medija koji objavljuju lažne vijesti i na njoj ostaje dokle god nastavlja objavljivati takve sadržaje. U ovakvim slučajevima, trudimo se da identifikujemo i sve medije koji su tu vijest preuzeli i objavili, kojima dajemo ocjenu 'prenošenje lažne vijesti', koji se evidentiraju kroz zasebnu listu. Na taj način se i medijskoj publici skreće pažnja ne samo na pojedinačne objave, već i na medije koji se generalno ne mogu smatrati kredibilnim izvorima informacija", poručuju iz organizacije Zašto ne.

Osim "lažnih vijesti", Raskrinkavanje će pratiti i ocjenjivati i druge medijske manipulacije, tako da će ocjenu dobiti i medijski izvještaji koji se bave manipulacijom činjenicama, spinom, teorijama zavjere, prikrivenim oglašavanjem, klik-bejtom, pa čak i ako samo prenesu lažnu vijest koju je objavio neki drugi medij. Pored provjere pojedinačnih članaka i medijskih priloga, Raskrinkavanje će se baviti i istraživanjem različitih aspekata rada medija u BiH i regionu. To uključuje identifikaciju narativa za koje se vežu različiti oblici medijske manipulacije; ključna pitanja vezana za pravni okvir funkcionisanja medija, kao što su registracija i transparentnost medijskog vlasništva; mapiranje različitih interesa, kako političkih tako i ekonomskih, koji stoje iza kreiranja i prenošenja lažnih vijesti; te identifikaciju ključnih figura u proizvodnji lažnih vijesti i uz njih vezanih medijskih narativa.

Cilj Raskrinkavanja je da svim konzumentima medijskih sadržaja pruži činjenice na osnovu kojih će birati kredibilne izvore informacija, da doprinese jačanju medijske pismenosti u društvu, ali i da posluži kao resurs medijskim profesionalcima, naročito mladim novinarima, kako bi na samom početku karijere prepoznali loše prakse koje treba izbjegavati.