Serijal: Govor mržnje

Serijal: Govor mržnje

Koja je granica između slobode govora i govora mržnje? O situaciji na polju rješavanja ovog problema u regionu i inostranstvu, međunarodnim okvirima i lokalnim praksama, te konkretnim primjerima i izvještajima čitajte u novom serijalu portala MCOnline.

Gde prestaje govor mržnje a počinje ograničenje slobode izražavanja? Kada su novinari i mediji odgovorni za govor mržnje? Primeri iz evropske i sudske prakse u regionu.

Međunarodni pravni instrumenti bez razlike potenciraju snagu uloge medija u stvaranju netrpeljivosti ili nasilja među grupama.

Istraživanje Mediacentra Sarajevo «Strategije isključivanja: govor mržnje u bh. javnosti» analizira govor mržnje sa aspekta medija, zakonodavstva i civilnog sektora u BiH.

Šta je sloboda, a šta odgovornost reči na internetu? Kako online mediji treba da tretiraju korisničke komentare? Kakva je praksa u Evropi i svetu?

Govor nasilja i društveno isključivanje

Isključivost društvenih normi, koja se manifestuje i u govoru mržnje, u BiH nema dostojne protivnike u javnoj sferi i demokratskoj državi jer je upravo ona institucionalizacija te isključivosti.

Kako pronaći balans između slobode izražavanja u medijima i govora mržnje? Izvještaj sa okruglog stola „(Zlo)upotreba slobode izražavanja na javnoj sceni“.

U predizbornom periodu, Regulatorna agencija za komunikacije podsjeća medije na uvijek prisutno pitanje govora mržnje i kazne koje proizlaze iz njegovog korištenja.

Kad god nam se učini da se govor mržnje povlači iz medija i iz javnog života, on se iznenadno vrati, dajući nam do znanja da je zapravo stalno prisutan, čak i kad nam se čini da ga nema.

Srbija je posljednjeg dana augusta dobila novi, vrlo restriktivni zakon o medijima kakav bi svi političari svijeta mogli poželjeti, ali koji bi se samo rijetki usudili predložiti u svojim zemljama.

Autor teksta, doktor znanosti i voditelj Medijskog istraživačkog centra Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, analizira izvještavanje novih medija o dešavanjima u Širokom Brijegu.

Ponovno su političari ugasili svjetla i novinari prihvatili zakone mraka.

“Tanka je granica između govora i akcija. Danas govor mržnje, a sutra udarac u glavu”. Svetlana Đurković prelistava isječke iz bh. medija povodom prvog Queer festivala u Sarajevu.

Kako političke vođe doprinose obnovi jezika mržnje?

Kada nacionalistička retorika postane politička platforma, institucionalni rasizam se lako prenosi u javnost i manifestuje u narastanju jezika mržnje u javnom diskursu.

Mediji su najbolji način da se jezik mržnje stavi pod lupu.

Alternative govoru mržnje u postjugoslovenskim medijima

Autorica smatra da se kolumne Borisa Dežulovića i medijsko pisanje sa Jugo-predznakom uopšte kristalizuju kao prvorazredna kritika govora mržnje.

Novi broj biltena BH Novinara po prvi put objavljuje radove studenata i mladih novinara po pitanju govora mržnje.

„Kod svakog tipa slobode postoji granica nakon koje možete ugroziti nekoga. Na internetu je lako preći tu granicu."

Štefica Galić: "Naš portal se ograđuje od mišljenja iznesenih u komentarima".

Urednik online portala Avaz.ba, Ismir Ćosić: "Svaki pojedinac treba biti odgovoran za ono što napiše".

Država mora sankcionisati svaki vid nasilja, kaže Lana Ramljak, urednica portala Radiosarajevo.ba.

Konferencija „Online govor mržnje u Jugoistočnoj Evropi – uloga i odgovornost medija“.

Drugi dan konferencije "Online govor mržnje u jugoistočnoj Evropi – uloga i odgovornost medija" protekao je u znaku diskusije o stanju borbe protiv govora mržnje u regionu.

Izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH o sankcionisanju govora mržnje u bh. medijskom prostoru.