Ruske snage zarobile su mnoge ukrajinske novinare koji izvještavaju sa linija fronta, potvrdio je Sergij Tomilenko, predsjednik Saveza novinara Ukrajine.

foto: Pixabay

Predsjednik Saveza novinara Ukrajine, Sergij Tomilenko, u intervjuu za Danas govorio je o izazovima s kojima se ukrajinski novinari suočavaju u ratnim zonama. Ruske snage, istakao je, zarobile su brojne novinare koji izvještavaju sa linija fronta. Naglasio je da je situacija za novinare koji izvještavaju o ratnim dešavanjima u blizini ratišta “veoma složena”.

U razgovoru sa Christianom Eccherom, Tomilenko je izdvojio primjer novinara kojeg su zarobili Rusi. Riječ je o Dmitru Hiljuku, koji je otet 3. marta 2022. godine. Oslobođen je tek prošlog mjeseca.

Sergij Tomilenko (foto: Christian Eccher)

“Proveo je tri godine u potpunoj izolaciji. Tek kada se vratio kući saznao je da je Mariupolj pao, da je Kijev bombardovan nekoliko puta i sve ono što se dogodilo tokom ove skoro četiri godine rata. Mnogi drugi novinari dijele Dmitrovu sudbinu, a novinari, kao i civili, nisu vrijedni aduti za pregovore i razmjenu kao što su to vojnici. Njihovo puštanje na slobodu zavisi isključivo od volje Rusa.

Dobra stvar koju je donio sastanak Donalda Trumpa i Vladimira Putina je to što je ruski predsjednik nedavno pustio više novinara i civila kako bi pokazao Trumpu da nešto radi i da sarađuje“, rekao je Tomilenko.

Novine kao jedini izvor informacija

Govorio je i o izdavanju novina u ratom zahvaćenim područjima u Ukrajini. U ovom trenutku se, kako kaže, izdaje 40-ak novina na ukrajinskom jeziku. Iako je Ukrajina tehnološki napredna i digitalizovana, napominje da gotovo 300.000 ljudi koji žive blizu prve linije fronta, nemaju pristup struji, vodi ni internetu, dok Rusi ometaju televizijske, radio i internet signale.

“Te novine su jedini izvor informacija za one koji žive blizu fronta. Novinari se sami angažuju da ih dostave, neki čak idu u okupirana područja“, dodao je Tomilenko.

Svrha novina, ističe, nije samo suprotstavljanje ruskoj propagandi, već i poruka okupiranom stanovništvu da Ukrajinci nisu zaboravili svoje građane. Primjer je, nastavlja, radio stanica “Radio Nostalgija“ u Nikopolju, koju su Rusi bombardovali 2023. godine, ali i dalje emituje program zahvaljujući međunarodnoj pomoći, trudu lokalnih novinara i Savezu novinara Ukrajine. Istakao je i da Rusi, čim osvoje neku oblast, odmah otvaraju propagandne masovne medije. U Zaporoškoj oblasti su, kaže, otvorili četiri radio stanice.

Na pitanje o slobodi štampe i broju novinara u Ukrajini, Tomilenko je rekao da ta zemlja ima gotovo 12.000 novinara, dok se broj blogera koji pružaju relevantne informacije ne može precizno utvrditi.

“U Kijevu su mediji u dobrom stanju, no problem je provincija. U ratu smo, nema novca, nema ni reklama, vlada finansira koliko može, ali i dalje ima ograničenja potrošnje. Između ostalog, otkako je Trump postao predsjednik, SAD je prestao da nam šalje finansijsku pomoć, što je dodatno zakomplikovalo situaciju”, naglasio je.

Mnoge novine, radio i televizijske stanice se, kako je istakao Tomilenko, zatvaraju jer zbog nedostatka finansija ne mogu opstati.

Izvor: Danas

___