Radionica je održana u sklopu projekta 'Jačanje profesionalnog novinarstva tokom izbornih procesa na Zapadnom Balkanu', kojeg Mediacentar Sarajevo provodi uz podršku Googlea.

foto: Mediacentar Sarajevo

Radionica „Od brojeva do publike: profesionalno novinarstvo u digitalnom dobu“, koja je okupila novinare i urednike iz Bosne i Hercegovine, održana je u organizaciji Mediacentra u Sarajevu.

Kroz tri modula radionice, održane u sklopu projekta „Jačanje profesionalnog novinarstva tokom izbornih procesa na Zapadnom Balkanu“, učesnici su slušali o „pričama u podacima“, odnosno snazi vizuelnog predstavljanja, potom o dosegu, zadržavanju i angažmanu publike u digitalnom okruženju, te odgovornoj i svrsishodnoj upotrebi alata umjetne inteligencije u kontekstu društvenih mreža.

U prvom modulu, trener Roman Ivanković govorio je o pretraživanju i verifikaciji izvora podataka, uočavanju obrazaca, etici vizuelnog predstavljanja i pripovijedanju priča kroz mape, grafikone i hronologije. Fokus mu je bio na činjenici da nema segmenta života koji ne prožimaju podaci, ali i tome šta znače podaci – zašto pričamo i kako ih koristimo u medijima, odnosno kako da ih ispripovijedamo i koristimo alate za prezentaciju onoga što dobijemo iz podataka.

„Ako podatke prezentujemo na zanimljiv način, svima da bude jasno, dovoljno je jednom slikom da ih predstavimo i da privučemo pažnju publike. To ne znači da nećemo raditi duge analitičke tekstove, već da to možemo prezentovati na ovaj način“, rekao je Ivanković.

„Svaki medij ima svoju publiku, koja mu vjeruje. No, kad su podaci koji se mogu lako provjeriti svejedno je koji medij je to objavio, jer se infografikom može predstaviti i komunalna priča, ali isto tako i ozbiljne priče“.

Trener Mladen Obrenović govorio je o unapređenju rada uz pomoć umjetne inteligencije, ali uz očuvanje uredničkog integriteta, razumijevanje alata, odgovornu primjenu i procjenu rizika, posebno u kontekstu društvenih mreža.

Uz ključnu napomenu da je potpuna zabrana uzaludna, pa treba naći način kako biti ljudski inteligentniji od umjetne inteligencije, govorio je o tome kako iskoristiti AI kao asistenta i to priznati, a da se sačuva integritet i povjerenje javnosti. Uz prednosti kao što su skraćivanje vremena, povećanje produktivnosti, olakšanje posla, govorio je i o nedostacima kao što su kvalitet dobivenog sadržaja i ukazao na važnost provjere.

„Ključna je odgovornost čovjeka za sve objavljeno, jer AI ne može biti odgovoran. Isto, tako, važna je i odgovornost za provjeru i potvrdu činjenica, jer nikad ne znamo što su izvori AI alatima. Osim toga, tu je i odgovornost za kritičko mišljenje, jer ga AI nema, te na kraju, ali ne manje bitno – obavezno isticanje da je korišten AI, ako je korišten, kako i zašto, u kojoj mjeri i s kojom namjerom“, rekao je Obrenović.

Ukazao je i na opasnosti koje nose društvene mreže i bez upotrebe AI alata, kao što su govor mržnje, polarizacija u društvu, dezinformacije, filter bubbles & echo chambers, algoritmi koji diktiraju ono što vidimo na feedu.

Na kraju je dao i preporuke za odgovornu i etičku upotrebu AI alata u kontekstu rada u redakciji, ali i na društvenim mrežama, neophodnost obuke radi savladavanja novih znanja i sprečavanja zloupotrebe, te izradu smjernica za odgovorno korištenje AI alata unutar redakcije što je potrebno javno obznaniti.

Trenerica Maja Ćalović je u modulu „Doseg, zadržavanje i angažman publike u digitalnom okruženju“, govorila o razumijevanju publike, kako doprijeti do čitalaca i gledalaca, te održavanju angažmana za relevantno i uticajno novinarstvo.

Članak je nastao kroz aktivnosti Mediacentra Sarajevo uz podršku Googlea, u sklopu projekta Jačanje profesionalnog novinarstva tokom izbornih procesa na Zapadnom Balkanu. Izneseni stavovi ne predstavljaju nužno stavove Googlea.

___