Novinarsko udruženje smatra pretjeranom, nesrazmjernom i krajnje problematičnom mjerom suda kojom je naloženo brisanje tekstova Centra za istraživačko novinarstvo

foto: Pixabay / Ilustracija

Udruženje BH novinari i Linija za pomoć novinarima javili su da je Kantonalni sud u Širokom Brijegu drugostepenom presudom naložio uklanjanje tekstova Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) sa njihovog portala, nakon što su novinari već novčano sankcionisani zbog klevete i naređeno im je da objave uvod i izreku presude.

BH novinari, uz izražavanje ozbiljne zabrinutosti povodom presude, dodaju i da je naredba ovog suda o brisanju objavljenih tekstova pretjerana, nesrazmjerna i krajnje problematična mjera, koja izlazi iz okvira legitimne zaštite ugleda tužitelja.

Prema saopštenju ovog novinarskog udruženja, posebno zabrinjava činjenica da se novinarima i CIN-u izriče dvostruka sankcija - novčana kazna zbog klevete i istovremeno brisanje novinarskog sadržaja, čime se krši princip proporcionalnosti sankcija i ograničavanja medijskih sloboda u demokratskom društvu.

Podsjetili su da ovo nije prvi slučaj u kojem sudovi u Bosni i Hercegovini nalažu medijima uklanjanje tekstova, što, prema BH novinarima, predstavlja nedopustiv udar na slobodu medija i pravo javnosti na informacije od javnog interesa. Naglasili su da umjesto odluka o objavi presude, ispravke krivih navoda, javnog izvinjenja medija ili nadoknade štete kao profesionalnih i zakonskih reakcija na navodne klevetničke sadržaje, sudovi sve češće posežu za najrigidnijom mjerom - potpunim brisanjem novinarskih sadržaja.

„Sudske naredbe o uklanjanju tekstova imaju dalekosežne posljedice na rad istraživačkih novinara i medija, uključujući zloupotrebe Zakona o zaštiti od klevete i uspostavljanje sudske prakse brisanja autorskih novinarskih tekstova svaki put kada moćni pojedinci ili institucije dobiju sudski spor protiv medija. Odobravanje zahtjeva tužitelja za brisanjem tekstova predstavlja institucionalni oblik cenzure i ima snažan zastrašujući efekat (chilling effect) na slobodu izražavanja i istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini“, naglašeno je u saopštenju BH novinara.  

Sudska praksa u potpunoj suprotnosti sa anti-SLAPP direktivom

Posebno se naglašava da je ovakva sudska praksa u potpunoj suprotnosti sa anti-SLAPP direktivom koju je usvojio Evropski parlament 2024. godine, a čiji je cilj zaštita novinara i medija od strateških tužbi usmjerenih na gušenje javne debate, kritičkog novinasrtva i istraživanja tema od javnog značaja.

„Uklanjanje tekstova nakon sudske presude predstavlja upravo ono što anti-SLAPP mehanizmi nastoje spriječiti, a to je zloupotreba pravosuđa radi cenzure i zastrašivanja medija i novinara, posebno onih koji rade u skladu sa profesionalnom etikom i u dobroj vjeri“, poručili su BH novinari.   

U saopštenju su pozvali sve pravosudne institucije u Bosni i Hercegovini da u predmetima koji se tiču slobode izražavanja primjenjuju standarde Evropskog suda za ljudska prava, te da zaštitu ugleda ne pretvaraju u sredstvo za cenzurisanje, odnosno potpuno brisanje medijskih sadržaja.

Takođe, imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina članica Vijeća Evrope, kako se dodaje, BH novinari pozivaju nadležne institucije države i pravosuđa da hitno usklade domaće zakonodavstvo i sudsku praksu sa anti-SLAPP direktivom, kao i drugim evropskim zakonodavstvom i principima zaštite prava na slobodu izražavanja i slobodnog rada medija.

__

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.