Omladinske organizacije pokreću promjene, ali bez medijskog prostora njihov uticaj ostaje ograničen – primjeri iz Bijeljine i Kalesije pokazuju da saradnja s medijima može donijeti konkretne rezultate

foto: Ustupljene fotografije

Mediji predstavljaju most između omladinskih organizacija i šire zajednice. Zahvaljujući toj vezi, informacije o projektima dolaze do većeg broja ljudi, što može dovesti do većeg interesovanja, podrške i uključivanja novih članova. I jedni i drugi djeluju u istom prostoru – bave se problemima zajednice, osluškuju potrebe građana i pokušavaju pokrenuti pozitivne promjene. Ipak, njihovi putevi se ukrštaju tek sporadično.

„Komunikacija sa medijima predstavljala je jedan od naših prvih izazova. Za našu prvu aktivnost kontaktirali smo brojne medijske kuće i portale, ali je odziv u početku bio minimalan. Vjerujemo da je razlog tome bilo određeno nepovjerenje u kvalitet i ozbiljnost djelovanja mladih ljudi“, navodi Anastasija Gogić, predsjednica Udruženja mladih UM iz Bijeljine.

Udruženje djeluje odnedavno, a najviše se bave humanitarnim i edukativnim aktivnostima na području Bijeljine, a i šire. Počeli su kao mala grupa od četvero entuzijasta, sa željom da Bijeljini i mladim ljudima donesu ono što smatraju neophodnim i korisnim, ali i da ostave trajan i pozitivan trag u zajednici.

„Svjesni smo da nismo savršeni i da kao mladi ponekad griješimo, ali upravo u toj iskrenosti, hrabrosti i spremnosti da učimo leži naša najveća snaga. Naša energija, želja za promjenama i otvorenost prema izazovima mogu značajno doprinijeti razvoju svake zajednice. Zato je važno da nam se pruži prostor – ne samo da govorimo, već i da nas neko zapravo čuje“, smatra Anastasija.

Uprkos značaju brojnih aktivnosti koje sprovode mladi, čini se kao da njihov glas rijetko dopire do šire javnosti. Razlog za to nije nužno nezainteresovanost medija, već realnost u kojoj redakcije funkcionišu. U trci za pažnjom publike, mediji svakodnevno balansiraju između političkih dešavanja, ekonomskih tema, crne hronike i sve izraženije potrebe za brzim, atraktivnim sadržajem. U takvom okruženju, teme koje pokreću omladinske organizacije često ostaju na margini ne zato što nisu važne, već zato što jednostavno nekad ne uspiju da dođu na red.

Ne žele da budu pasivni posmatrači stvarnosti

„Što se tiče informativnog programa BN televizije, svakako da su nam u fokusu dnevnopolitičke teme. Povremeno obratimo pažnju u našim informativnim emisijama zašto su mladi pasivni, zašto odlaze, ali mislim da je tu veći dio odgovornosti na mladima. Potrebno je da upravo oni svojim stavovima nametnu svim medijima da su oni tu i da žele nešto da promijene i unaprijede. Pratimo i mlade ljude kao pojedince, ali to je u opsegu nekih dostignuća ili ako se ističu kao politički akteri“, pojašnjava Tatjana Lukić, urednica informativnog programa BN televizije.

Vijesti o radu omladinskih organizacija nerijetko se percipiraju kao „manje hitne“ ili „manje atraktivne“ za širu publiku u informativnim emisijama, smatra Lukić. Međutim, navodi da su mladi i njihove aktivnosti zastupljeniji u Jutarnjem programu BN televizije.

Loš medijski odaziv na njihove događaje u početku djelovanja Udruženja mladih UM nije ih obeshrabrio te su nastavili sa radom. Predsjednica udruženja potvrđuje da je njihov rad vremenom prepoznat u sektoru Jutarnjeg programa BN televizije.

„Nastavili smo sa radom, a vrlo brzo je naš trud, posvećenost i vrijednosti prepoznala BN televizija u sektoru Jutarnjeg programa. Pružili su nam medijski prostor što je za nas predstavljalo značajan podsticaj i vjetar u leđa. Posebno nam je značila podrška u periodu pred lansiranje projekta 'Mali umovi' – podcasta sa djecom uzrasta od pet do sedam godina“, navodi Anastasija.

Kaže i da udruženje ne radi puno projekata u toku godine, te da za sada ima 10 članova, međutim, očekuju više članova koji imaju želju da ne budu pasivni posmatrači stvarnosti. Takođe se nadaju i većem medijski odaziv i u budućnosti.

„Naš prioritet je da svaka aktivnost koju realizujemo ima jasan i vidljiv značaj u zajednici u kojoj djelujemo. Upravo zato ne pristupamo projektima impulsivno, niti 'po svaku cijenu', već nastojimo da oslušnemo stvarne potrebe mladih – da prepoznamo izazove sa kojima se suočavaju i segmente društva u kojima postoji prostor za napredak“, kaže Anastasija.

Mladima treba više prostora

Slobodan Blagovčanin vrijeme provodi između dvije adrese – Bijeljine i Tuzle. Radi u Omladinskom resursnom centru u Tuzli i neko je ko više od decenije radi sa mladima u omladinskom sektoru, te smatra da su mladi zastupljeni u medijima u onoj mjeri koliko oni pokrenu ono što može biti interesantno za medije. Dodaje da većinu omladinskih aktivnosti neko od medija objavi, ali da bi bio bolje da mladi zauzimaju više prostora.

„Tradicionalni mediji na koje se oslanjaju milenijalci nisu toliko zapaženi među mladima. Mladi su više na društvenim mrežama, više su posvećeni kratkom video sadržaju, po mogućnošću viralnom. Generalno, ako treba dati podršku mladima, neka to bude kroz infrastrukturu koju oni već koriste, a ne da pokušavamo stalno da ih animiramo na mjestima gdje ih nema“, navodi.

Blagovčanin ističe da je jedan od jako dobrih primjera rada civilnog sektora Udruženje mladih TRIK iz Kalesije koje, kako kaže, pokazuje da je sve moguće kad se mladima pruži šansa i prilika.

Udruženje iz Kalesije – pokazatelj da može i bolje

Kontinuirana saradnja između omladinskih organizacija i medija može donijeti dugoročne rezultate. Jedna priča može pokrenuti javnu raspravu. Jedna kampanja može dovesti do konkretne odluke lokalnih vlasti. Jedna inicijativa može inspirisati druge mlade ljude da se uključe. U tom procesu, i mediji i omladinske organizacije imaju odgovornost – ali i priliku.

U tom smislu, Omladinsko udruženje TRIK iz Kalesije predstavlja važan dio lokalne zajednice i primjer kako mladi mogu aktivno učestvovati u društvu. Njihov rad obuhvata širok spektar oblasti – od omladinskog aktivizma i neformalnog obrazovanja, do projekata u kojima promovišu mentalno zdravlje, ljudska prava, ravnopravnost polova i ekološku svijest. Posebno rade na jačanju učešća mladih u procesima donošenja odluka, ali i na konkretnim zagovaračkim inicijativama.

Predsjednica Udruženja Merima Jašarević kaže da su do sada realizovali 27 projekata, često u saradnji sa lokalnim vlastima i partnerskim organizacijama iz Kalesije, regije Birač i cijele Bosne i Hercegovine, te uz podršku domaćih i međunarodnih donatora.

„Naša komunikacija sa medijima je kontinuirana i zasniva se na redovnom informisanju javnosti o svim aktivnostima koje provodimo. Smatramo medije važnim partnerima jer nam pomažu da proširimo doseg naših aktivnosti i podignemo svijest o temama koje su važne za mlade. Najviše nas prate lokalni i kantonalni mediji, među kojima se izdvajaju Neon televizija i Nezavisni kalesijski portal, ali i RTV Tuzlanskog kantona i BH Radio 1“, navodi Merima.

Smatra da lokalni mediji imaju posebno značajnu ulogu jer ih prate kontinuirano i često aktivno doprinose promociji njihovih aktivnosti.

„Imamo jasan osjećaj da su mediji značajno doprinijeli uspjehu brojnih aktivnosti. Posebno bih izdvojila digitalnu kampanju koju smo realizovali uz podršku marketing agencije Lilium, a koja je bila usmjerena na promociju teme mentalnog zdravlja mladih. Kroz ovu kampanju ostvarili smo više od 400.000 dosegnutih korisnika i preko milion i po prikazivanja sadržaja, uz veliki broj interakcija. Upravo zahvaljujući medijskoj i online vidljivosti, tema mentalnog zdravlja dobila je dodatni prostor u javnosti“, kaže Merima.

Društvu nedostaje više pozitivnih priča o mladima

Kao još jednu pozitivnu aktivnost, ističe da su mediji odigrali ključnu ulogu u humanitarnim akcijama, poput novogodišnje podjele paketića, jer su doprinijeli većem odzivu građana i donatora, što je direktno uticalo na uspjeh same akcije. Njihove aktivnosti su uglavnom usmjerene na edukaciju mladih, razvoj njihovih vještina i podsticanje aktivnog učešća u društvu, što je nešto o čemu bi svakako trebalo da se izvještava.

„Organizujemo radionice, kampanje, društveno korisne akcije, kao i projekte koji doprinose mentalnom zdravlju djece i mladih, ali organizujemo i edukacije o izbornom procesu i radionicama političke pismenosti. Ove aktivnosti su od velikog značaja za lokalnu zajednicu jer mladima pružaju priliku da se razvijaju, izraze svoje mišljenje i aktivno učestvuju u kreiranju promjena, što je posebno važno u manjim sredinama. Kao jednu od najznačajnijih aktivnosti izdvojila bih otvaranje Centra za razvoj djece i mladih, koji predstavlja dugoročan i održiv prostor za rad sa mladima i realizaciju različitih programa“, priča Merima. Prema njenim riječima, zato je važno da mediji i omladinske organizacije moraju djelovati zajedno.

Slično razmišlja i Anastasija Gogić iz Omladinskog udruženja UM iz Bijeljine.

„Čini mi se da društvu danas nedostaje više pozitivnih priča o mladima, priča koje ulijevaju povjerenje, vraćaju nadu i podsjećaju da budućnost ima na koga da se osloni. Upravo takve priče mogu biti pokretač promjena i most između generacija. Vjerujemo da svaka promjena počinje malim korakom, ali i da svaki glas ima snagu da napravi razliku. I zato, ovo nije samo naša priča, ovo je poziv svim mladima da se pokrenu i poziv svima ostalima da u njima prepoznaju potencijal. Jer, kada mladima date priliku, oni ne traže mnogo – samo šansu da pokažu koliko mogu“, zaključuje Anastasija.

Saradnja između omladinskog sektora i medija ne bi trebalo da se svodi na povremeno slanje saopštenja i objavljivanje vijesti. Ako žele stvarne promjene, omladinske organizacije i mediji moraju prestati djelovati paralelno i početi djelovati zajedno. Kombinacija energije, ideja i aktivizma mladih sa snagom medijskog uticaja može stvoriti snažan pokretač razvoja svake lokalne zajednice.

Ovaj članak realizovan je u okviru projekta 'Od rješenja do promjene: Jačanje uticaja mladih, aktivista civilnog društva i mladih novinara u Bosni i Hercegovini' koji Mediacentar implemetira uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Njemačke putem ifa (Institut für Auslandsbeziehungen) i zivik programa finansiranja.

___