Javni servis Bosne i Hercegovine je na ivici gašenja – nadležne institucije 'prebacuju loptu' ili šute

foto: Parlament.ba

Tužno je vidjeti krol u vrhu ekrana umjesto emisije „BHT1 uživo“ na javnom servisu Bosne i Hercegovine koji glasi: „Radnici BHRT-a više nisu u mogućnosti proizvoditi program...“

Tužno je gledati i svakodnevna upozorenja i iz javnog servisa Bosne i Hercegovine, ali i od ljudi koji shvataju značaj BHRT-a, da su na ivici gašenja, tražeći spas javnog medija u Bosni i Hercegovini koji postoji 81. godinu.

Ova emisija jedna je od dvije čije emitovanje je BHRT morao obustaviti zbog nedostatka sredstava za produkciju. Uz „BHT1 uživo“, ne emituje se ni vikend izdanje emisije „Jutro za sve“.

Iako je BHRT-a u višegodišnjoj krizi, posljednja dešavanja nam kazuju da će, ako nadležne institucije ne poduzmu korake, zaista uslijediti njegov kraj.

BHRT-u su blokirani računi više od mjesec dana; medijski profesionalci, njih više od 700, nemaju plate; duguju novac dobavljačima; gase im struju; internet i telefonske linije zbog neplaćenih računa, a bh. vlast, kako kažu iz BHRT-a, ne čini ništa da javni servis održi živim.

Mediacentar Sarajevo se povodom situacije u BHRT-u obratio vlastima – Parlamentarnoj skupštini i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine sa jednostavnim pitanjem: Koje će konkretne korake preduzeti i kada kako bi se osigurao opstanak i nesmetano funkcionisanje BHRT-a?

O našem apelu smo obavijestili i kolege iz brojnih redakcija širom Bosne i Hercegovine. Zamolili smo ih da nam se pridruže u akciji i upute isti upit nadležnima.

Od upita na 11 e-mail adresa u navedenim institucijama – mi, ali i redakcije koje su se uključile u akciju – dobili smo odgovor od Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH, u kojem nam je, očekivano, umjesto konkretnog odgovora, rečeno da je „naš upit proslijeđen nadležnom Ministarstvu komunikacija i prometa BiH na dalje postupanje“.

Proslijedili smo i mi taj isti upit, kao i nekoliko redakcija iz BiH, a od navedenog nadležnog ministarstva smo dobili mnogo teksta, osim onog konkretnog odgovora – šta će konkretno uraditi.

U odgovoru na upit, iz dotičnog ministarstva podsjetili su na ono što je ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto do sada uradio, poput onoga koliko je kroz njegove odluke BHRT do sada dobio novca, da je nakon nove odluke Vrhovnog suda Republike Srpske od Općinskog suda u Sarajevu zatražio hitno postupanje i razmatranje pravnih posljedica te odluke na izvršni postupak i blokadu računa BHRT-a, kao i da je ministarstvo privelo kraju proces digitalizacije televizijskog signala. U svemu pobrojanom, između ostalog, rečeno nam je i da će „ministar Forto nastaviti koristiti mehanizme koji su mu na raspolaganju kako bi pronašao rješenje za BHRT“.

Zahvalili smo se na podsjećanju na aktivnosti koje su Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i ministar Forto poduzeli u vezi s BHRT-om, uz navođenje da nismo dobili konkretan odgovor na pitanje koje je glasilo, da ponovimo: koje će konkretne korake preduzeti i kada kako bi se osigurao opstanak i nesmetano funkcionisanje BHRT-a?

Slijedom ovoga, dobili smo i novi odgovor od istog ministarstva, odakle nam je rečeno da Parlamentarna skupština BiH imenuje članove Upravnog odbora BHRT-a, dok Upravni odbor nadzire poslovanje, usvaja finansijske i programske planove i izvještaje te imenuje i razrješava generalnog direktora. Ministarstvo je naglasilo da ne upravlja BHRT-om niti imenuje njegovo rukovodstvo niti usvaja njegove finansijske i programske izvještaje.

Napominjemo, od Parlamentarne skupštine BiH, kojoj smo se obratili, do trenutka objave ovog teksta nismo dobili odgovor.

Smatrali smo da će medijska solidarnost također biti način da se vlast „natjera“ da radi svoj posao, a što traže i evropska i domaća udruženja posvećena slobodi medija. Godinama unazad – kako BH novinari, tako i Evropska federacija novinara – upozoravaju na situaciju u BHRT-u te su u svojim reakcijama isticali upravo i Parlamentarnu skupštinu BiH i Vijeće ministara BiH kao institucije od kojih se očekuje hitno djelovanje.

Jako smo se prevarili.  

Nadležne institucije – ni nama, ni našim kolegama – ili nisu odgovorile, ili su priču prebacile na „nadležne“, a „nadležni“ nisu dali konkretan odgovor. Zbog toga, po svemu sudeći, Bosna i Hercegovina bi mogla postati jedina zemlja sa Zapadnog Balkana koja nema javni servis na državnom nivou. A više od 700 zaposlenih medijskih profesionalaca bi moglo ostati bez posla. I sve bi moglo završiti kao dvije emisije – gašenjem kompletnog programa.

___