Značajne promjene u novinarstvu i medijima koje se dešavaju u Bosni i Hercegovini (BiH) uglavnom nisu praćene odgovarajućim politikama i intervencijama. Porast broja medija nije nužno rezultirao većim pluralizmom, a profesionalnim medijima su potrebni dodatni resursi kako bi došli do svoje publike u prezasićenom online prostoru. Početkom 2024. godine novinari u BiH su uglavnom upotrebljavali generativnu AI neformalno, kao pomoćni alat, te je procijenjeno da je svega 2% široko koristilo takve alate. Dvije godine kasnije zabilježen je veći interes i integracija AI alata u redakcijama, a istovremeno pojačane strukturalne slabosti neravnomjerne integracije, nedostatka etičkih smjernica i jasnih uredničkih i sigurnosnih procedura.
Sve veća zastupljenost medijskih sadržaja kreiranih pomoću umjetne inteligencije (AI) otvara brojna pitanja o njihovom utjecaju na povjerenje publike. U kontekstu šire krize povjerenja u medije u svijetu, brojnih pritisaka na medije i tržišnih, algoritamskih zahtjeva koji nerijetko podstiču odstupanje od standarda profesionalnog novinarstva tako što nagrađuju senzacionalističke i polarizirajuće sadržaje vidljivošću, mediji su suočeni i sa izazovom da etički i profesionalno pristupaju upotrebi generativne AI.
Fondacija Mediacentar, u okviru MediaLit programa, istražila je tri povezana pitanja u kontekstu BiH: (1) u kojoj mjeri građani prepoznaju sadržaj kreiran uz upotrebu generativne AI; 2) u kojoj mjeri transparentnost o porijeklu i načinu nastanka sadržaja izvora utječe na povjerenje građana u vjerodostojnost i kredibilnost informacija, te 3) koje brige, očekivanja i rizike građani povezuju s upotrebom generativne AI u kreiranju medijskih sadržaja. Rezultati istraživanja utemeljeni su na kvantitativnim i kvalitativnim podacima, prikupljenim putem ankete u kojoj je učestvovalo ukupno 810 građana, dvije podstudije, i pet fokus grupa u kojima su sudjelovali građani i građanke Bosne I Hercegovine
Istraživanje ima za cilj doprinijeti razumijevanju mogućnosti za unapređenje povjerenja javnosti u medije s obzirom na sve veću integraciju AI u proizvodnji medijskih sadržaja. Pružajući uvide i empirijske dokaze o percepcijama, očekivanjima i prioritetima građana u kontekstu postojećih standarda u ovom polju, nastoji informirati novinare i urednike, medije, organizacije civilnog društva i istraživače o konkretnim preporukama za etički pristup integraciji AI u novinarske zadatke. Posebna pažnja posvećena je prilikama za unapređenje povjerenja kroz odgovornu i transparentnu upotrebu AI u medijima.
Publikacija je nastala u okviru projekta „Istraživanje uticaja medijskih sadržaja kreiranih pomoću AI na povjerenje publike“ koji Fondacija Mediacentar implementira kroz podršku u okviru šireg programa „MedIALit“. Program provodi Centar za građansko obrazovanje (CCE/CGO) u partnerstvu sa Helsinškim odborom za ljudska prava iz Srbije (HCHRS), Helsinškim komitetom za ljudska prava iz Sjeverne Makedonije (MHC), Tirana Centrom za novinarsku izvrsnost iz Albanije (TCJE) i Atlantskom inicijativom (AI) iz Bosne i Hercegovine, uz finansijsku podršku Evropske unije i sufinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Vlade Crne Gore.
Sadržaj je isključiva odgovornost Fondacije Mediacentar i ne odražava nužno stavove Evropske unije, Ministarstva, niti CGO-a i partnerskih organizacija.
