Anketa: Kako mladi vide izbore i šta očekuju od novih tehnologija
Anketa: Kako mladi vide izbore i šta očekuju od novih tehnologija
Mladi su u anketi Mediacentra Sarajevo odgovarali, između ostalog, koliko vjeruju da su izbori slobodni/demokratski, na koji način odlučuju za koga će glasati i što znaju o novim izbornim tehnologijama.
foto: Unsplash / Ilustracija
Više od tri četvrtine mladih (76,3 posto), koji su sudjelovali u anketi pod nazivom „Mladi, izbori i nove tehnologije“ koju je proveo Mediacentar Sarajevo, potvrdilo je da planira izaći na izbore, a više od polovine anketiranih (59,3 posto) vjeruje da njihov glas može uticati na promjene u društvu.
Ukupno 135 mladih iz cijele Bosne i Hercegovine, starosti između 18 i 35 godina, odazvalo se pozivu na anketu te su odgovarali, između ostalog, na pitanja koliko vjeruju da su izbori slobodni/demokratski, na koji način odlučuju za koga će glasati i što znaju o novim izbornim tehnologijama.
Petina ispitanih će imati priliku prvi put izaći na izbore, a od tog broja njih 70,9 posto će i iskoristiti svoje pravo glasa. Oni koji su i ranije glasali, u najvećem broju (77 posto), uvijek su koristili pravo glasa.
Na pitanje koliko prate politička događanja i predizbornu kampanju, njih 35,8 posto odgovorilo je da to čini redovno, njih 43,3 posto odgovorilo je povremeno, a 13,4 posto vrlo malo. Ukupno 7,5 posto odgovorilo je da ne prati politiku.
Od ukupnog broja anketiranih, kao što je već rečeno, njih 76,3 posto će iskoristiti pravo glasa, dok među onima koji ne žele glasati ili još nisu odlučili najviše njih (24,4 posto) kaže da nema za koga glasati, potom da ih politika ne zanima (12,2 posto), odnosno da ne vjeruju političarima (9,8 posto).
Odluku za koga će glasati 38,6 posto anketiranih donosi na osnovu dosadašnjih rezultata, dok program stranke / kandidata zanima njih 26,5 posto, a ličnost kandidata 15,9 posto. Kad je motivacija za izlazak na izbore u pitanju, trećina (33,1 posto) je odgovorila da ih je na odluku za glasaju potaknulo veće povjerenje u izborni proces, njih 31,5 smatra da je ova kampanja donijela bolje kandidate nego prethodne, dok je njih 27,6 posto poklonilo povjerenje konkretnim programima i obećanjima.
Među ključnim problemima koje nova vlast treba rješavati su troškovi života i borba protiv korupcije (po 23 posto anketiranih), te zapošljavanje (20 posto) i obrazovanje (6,7 posto).
Da su izborni procesi u Bosni i Hercegovini slobodni i pošteni uglavnom ne vjeruje 42,5 posto ispitanih, njih 33,6 posto uglavnom vjeruje, a 21,6 posto uopće ne vjeruje. Sa novim tehnologijama koje će biti korištene na izborima dobro je upoznato 60,4 posto, a 34,3 posto je čulo za njih, ali ne znaju detalje. Pozitivno o izbornim tehnologijama, odnosno da će povećati povjerenje u izborni proces, misli 58,5 posto, njih 25,9 posto nije sigurno, a ne vjeruje 15,6 posto ispitanih. Tek malo više od četvrtine (25,9 posto) smatra da je glasačima dovoljno pojašnjeno kako koristiti nove tehnologije, dok ih dvostruko više (49,6 posto) misli suprotno. Isto tako, samo 20 posto vjeruje da će glasači bez većih teškoća koristiti nove tehnologije, a 42,2 posto da će imati problema.
Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine izlaznost mladih na lokalnim izborima prije dvije godine bila je 45,3 posto, dok je na Općim izborima 2022. godine više od 47 posto mladih iskoristilo svoje biračko pravo na Općim izborima 2022. godine.
Anketa je realizirana kroz co-lab program projekta „Od rješenja do promjene: Jačanje uticaja mladih, aktivista civilnog društva i mladih novinara u Bosni i Hercegovini“ kojeg podržava Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke putem Ifa (Institut für Auslandsbeziehungen) i Zivik programa finansiranja.
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.




