Žena po mjeri bh. medija

Žena po mjeri bh. medija

Žena u Bosni i Hercegovini je jako malo. Najradije su nage i u ležećem položaju. Kada žene u BiH imaju uspješnu karijeru, što je izuzetno rijetko, gotovo je izvjesno da je duguju svojim muževima, bivšim muževima, ljubavnicima, prostituciji ili nekoj kombinaciji navedenog. One malo čitaju, a pišu još manje. Ove i slične zaključke donosimo na osnovu analize najčitanijih sedmičnih BiH magazina.

Analiza (postojanja) rodnih stereotipa u BiH medijskom izvještavanju je izuzetno komplikovan zadatak. Njegova komplikovanost se ne očituje malobrojnošću ili suptilnošću primjera rodnih stereotipa koji bi u tom slučaju zahtjevali podrobniji, pronicljiviji i izazovniji pristup i dekonstrukciju. Upravo suprotno. Analiza rodnih stereotipa u BiH medijskom izvještavanju pati od njihove sveprisutnosti, očitosti i banalnosti te je samim tim struktuiran pristup izučavanju medijskog izvještavanja sličan pokušaju da se na ozbiljan i metodičan način ukaže na postojanje globalizacije.

S ovom konstatacijom na umu, ovo kratko istraživanje pokušava odgovoriti na dva uzročno-posljedična pitanja: na koji se način manifestuju rodni stereotipi u BiH medijskom izvještavanju; te koja je korelacija između rodne zastupljenosti unutar redakcije, uređivačke politike i rodnih stereotipa?

Kako bi se ukazalo i na jednostavnost konstatiranja postojanja rodnih stereotipa u BiH medijima u razmatranje su uzeta posljednja izdanja magazina Slobodna Bosna, Dani i Start1,  što je uistinu metodološki mali uzorak, ali kao takav nasumičan i pravedan. Stoga ovo istraživanje može ukazati na veličinu problema te poslužiti kao osnova za sveobuhvatniju analizu.

Golotinja i lažno moraliziranje

Krenimo od kvantitativne ka kvalitativnoj analizi prisutnosti žena u BiH medijskom izvještavanju.  U posljednjim izdanjima ova tri magazina objavljene su ukupno 394 slike muškaraca i 99 slika žena, od čega su omjeri 101:26 u časopisu Start, zatim 188:45 u Slobodnoj Bosni te 105:28 u Danima, što čini ukupni omjer prisutnosti muškaraca naspram žena 4:1. Ipak, vrsta a ne broj slika govore hiljadu riječi. Od objavljenih 99 slika žena, njih 19, što čini skoro 20%, je u kupaćim kostimima ili donjem rublju. U rubrici Kult Market, magazin Slobodna Bosna nam nudi naslove Brazil, Švedska i Argentina gdje se ispod svakog od naslova nudi ime i slika državljanke te zemlje u kupaćem kostimu/donjem rublju sa informacijama kao što su „Plavuša sa gotovo idealnim proporcijama (87-58-89) poznata je po snimanju seksi editorijala u kojima bez problema pokazuje svoje zamamno tijelo...“, zatim pjevačica i glumica argentinskih sapunica „a danas najpoznatija kao djevojka...kanadskog pjevača“, te slika nage „starlete“ sa kojom je aferu imao „najpoznatiji velški nogometaš današnjice“, ili slika neidentifikovane djevojke u donjem rublju sa crvenim jastukom izmedju nogu kao pratnja tekstu o „seks-aferi“ u turskom parlamentu. U ovoj vrsti komparativne analize napomenimo i da od 394 uslikanih muškaraca niti jedan nije nag niti u kupaćem kostimu.

Pored 20% nagih žena, u analiziranim časopisima na slikama su i pripadnice „Gadafijevog djevičanskog obezbjeđenja“; žena koja zabrinuto gleda u vagu (dok nas autorica obavještava da „svaka peta žena je najmanje pet puta bila na dijeti“); žena koja prstima skupljenih poput kandži prijeti muškarcu u sklopu teksta o istraživanju vezanom za svađe parova; slika vlasnice najdužih noktiju na svijetu; slika vlasnice najdužih nogu na svijetu; slika vlasnice najduže kose na svijetu; zatim slike „escort dama za visoko društvo“ u sklopu svjedočenjenja „prostitutke iz Bosne i Hercegovine“; te slike uplakanih majki i žrtava rata.

Pored 20% nagih žena, u analiziranim časopisima na slikama su pripadnice „Gadafijevog djevičanskog obezbjeđenja“; žena koja zabrinuto gleda u vagu (dok nas autorica obavještava da „svaka peta žena je najmanje pet puta bila na dijeti“); žena koja prstima skupljenih poput kandži prijeti muškarcu u sklopu teksta o istraživanju vezanom za svađe parova; slika vlasnice najdužih noktiju na svijetu; slika vlasnice najdužih nogu na svijetu; slika vlasnice najduže kose na svijetu; zatim slike „escort dama za visoko društvo“ u sklopu svjedočenjenja „prostitutke iz Bosne i Hercegovine“ (Slobodna Bosna); te tradicionalno sveprisutne slike uplakanih majki i žrtava rata (podsjećajući nas da se žene tradicionalno dijele na svetice i prostitutke). Najkoncentrisanije slike žena (5:4) su u rubrici „U posjeti medijima“ magazina Dani, gdje se sa podsmijehom nudi osvrt na izjave javnih, najčešće estradnih ličnosti koje prenose drugi mediji, što ukazuje na stav magazina da su jedino u gluposti žene više nego ravnopravne.

Od uslikanih 99 žena niti jedna nije intervjuisana za analizirane magazine. Objavljeni su pak intervjui i razgovori sa Damirom Avdićem Diplomatzom, naslov kog glasi „Idealna žena je kombinacija Seke Aleksić i Angeline Jolie“, zatim Mirkom Grbešićem „hrvatskim kraljem keksa“, kao i Davidom Ickeom koji tvrdi da svijetom vladaju gmazovi (Slobodna Bosna)
Kada su u pitanju rijetki  tekstovi o ženama na funkciji, optužbe protiv njih gotovo po pravilu se nude uz analizu privatnog, bračnog, ljubavnog i porodičnog života. Pa tako martovsko izdanje Slobodne Bosne nudi sljedeće izjave o sutkinji koju tereti za korupciju: "višestruka raspuštenica", "prije rata bila udata za...", "otpočela je jednu čvrstu ljubavnu vezu sa...", "brak je potrajao godinu-dvije i okončan je pod dosta mučnim okolnostima", "nakon što je najurena iz stana svog kratkotrajnog muža", "simboličan znak pažnje za nju i usvojenu kćerkicu". Svaki od navedenih citata se direktno tiče spolne pripadnosti žene o kojoj se piše. Interesantno je da u nizu „skandala“ o kojima pišu analizirani mediji, aktivnosti niti jednog funkcionera nisu upoređenje sa prostitucijom.

Gdje rade diplomirane žurnalistice?

Pri susretu sa ovom vrstom poražavajućih podataka, neminovno se nameće pitanje o uređivačkoj politici kao i o rodnoj zastupljenosti unutar redakcija analiziranih medija. Drugim riječima, postavlja se pitanje ko uređuje gore navedene primjere?

U 2010. godini na odsjeku za žurnalistiku fakulteta Političkih nauka pri Univerzitetu u Sarajevu, diplomiralo je 198 studentica. Od čega je 17 studentica muškog spola i 181 studentica ženskog spola (koje mediji, kao i javnost, insistiraju na oslovljavanju kao „studenti“, što čini se čitateljkama i čitaocima smeta znatno manje nego prethodna rečenica).

Da bi pojednostavljeno ukazali na karakter problema poslužit ćemo se matematikom (i gramatikom). U 2010. godini na odsjeku za žurnalistiku fakulteta Političkih nauka pri Univerzitetu u Sarajevu, diplomiralo je 198 studentica. Od čega je 17 studentica muškog spola i 181 studentica ženskog spola (koje mediji, kao i javnost, insistiraju na oslovljavanju kao „studenti“, što čini se čitateljkama i čitaocima smeta znatno manje nego prethodna rečenica). Slični omjeri sa ubjedljivom ženskom većinom također su zabilježeni u 2009 (254:99) i u 2008 (200:67) godini. Dakle, na Sarajevskom univerzitetu je prošle godine diplomiralo gotovo 11 puta više žurnalistica nego žurnalista. U protekle tri godine diplomiralo je 735 žurnalistica naspram 183 žurnalista.2 Gdje one (ne) rade? U listu Start trenutno je uposleno 26 muškaraca i 4 žene. U redakciji Slobodne Bosne omjer je 11:5, dok je u redakciji Dana uposleno 12 muškaraca i 3 žene, što u prosjeku čini omjer muškaraca naspram žena 4:1 (jednako gore navedenom omjeru objavljenih slika muškaraca naspram žena u analiziranim magazinima). Važno je naravno naglasiti i očekivano: u najtiražnijim informativnim sedmičnim i dvosedmičnim listovima u BiH ne postoji niti jedna direktorica, glavna urednica, izvršna urednica, predsjednica upravnog odbora. Pri tome je interesantan i podatak da je glavni i odgovorni urednik magazina Gracija čija su ciljna publika prvenstveno žene – muškarac.

Da sumiramo, u Sarajevu je na odsjeku žurnalistike prošle godine diplomiralo gotovo jedanaest puta više žena nego muškaraca, dok u redakcijama najčitanijih pisanih BiH magazina danas u prosjeku radi četiri puta manje žena nego muškaraca. Poređenja radi, redakciju hrvatskog izdanja časopisa Playboy čine žene i muškarci u omjeru 5:3 dok u odjelu za međunarodna izdanja rade dva muškarca i tri žene (od kojih je jedna menadžer), čineći Playboy znatno ravnopravnijim poslodavcem od Slobodne Bosne, Dana i Starta.

Da li je gore opisana seksističko-shovinistička urednička politika analiziranih medija uzrok ili posljedica malog broja ženskih članova redakcije? Bez obzira na odgovor, jasno je da kružni tok ovog problema treba ohrabriti a nikako spriječiti žene da se uključe u medijski saobraćaj, iako su ceste neuslovne i prljave a njima vladaju prilagođeni vozači. Naravno, alternativa je da ostanu u bikinijima, proslavljene aferama sa (ne)poznatim igračima te javno linčovane zbog usuđivanja na politički angažman.

Ukoliko krenemo od pretpostavke rodne nevinosti urednika, predsjednika i direktora pisanih medija, dakle ako oni prilikom zapošljavanja ne diskriminiraju na osnovu spola, što je, kada se u obzir uzme gore navedena statistika, u praksi teško izvodivo, ali teorijski zamislivo, postavlja se pitanje da li je moguće da mnoge žene ne žele biti članice redakcija BiH pisanih medija? I ako je to tako, onda iz kog razloga? Da li je gore opisana seksističko-shovinistička urednička politika analiziranih medija uzrok ili posljedica malog broja ženskih članova redakcije? Bez obzira na odgovor, jasno je da kružni tok ovog problema treba ohrabriti a nikako spriječiti žene da se uključe u medijski saobraćaj, iako su ceste neuslovne i prljave a njima vladaju prilagođeni vozači. Naravno, alternativa je da ostanu u bikinijima, proslavljene aferama sa (ne)poznatim igračima te javno linčovane zbog usuđivanja na politički angažman.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------

1 Posljednja izdanja u toku pisanja teksta: Magazin Start, BR 322, 03.05.2011; Magazin Dani, BR.728, 27.05.2011; Magazin Slobodna Bosna, BR.758, 26.05.2011.
Podaci izdati od strane mr. sc. Ismeta Salkića, rukovodioca Službe za nastavu i rad sa studentima
2 Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Isti podaci su također objavljeni u Publikacijama promoviranih diplomanata i magistranata za 2008, 2009 i 2010. godinu.