Velike tehnološke tvrtke kao što su LinkedIn i Google koriste interno prikupljene podatke i pretvaraju ih u vizualne izvještaje koji prezentiraju ostvarene ciljeve za određeni vremenski period. Statična infografika 100 million professionals sažima podatke o trenutnom broju LinkedInovih korisnika, dok startup Airbnb kreira vizualizaciju 10 billion nights booked koja se periodički ažurira kako bi se prezentirale aktualne brojke korištenja samoga servisa. 

 

 

I dok male i velike tvrtke daju vizualni i interaktivni pregled podataka o protekloj godini ili kvartalu, novinari koriste interne podatke da bi kreirali vizualne priče koje donese pregled najuspješnijih vijesti u protekloj godini. Tako Guardianova priča 2011 – year in review u obliku interaktivne vremenske linije prezentira vijesti koje su u korisnici u protekloj godini pregledali i čitali najviše puta. 

 

 

Podaci kao rezultati istraživanja dobiveni uz pomoć online anketa, rudarenjem, pobiranjem ili nekom drugom metodom mogu vam poslužiti pri pričanju vaših vizualnih priča. Dok ih PR stručnjaci, marketingaši, male i velike tvrtke plasiraju u obliku vizualnih sažetaka kao popularnih formata za prezentaciju podataka u borbi za više razmjena, pregleda i medijskih objava, novinari ih koriste u izvještavanju o društvenim novitetima - rezultatima predsjedničkih izbora, stopama nezaposlenosti, aktulnim događajima, itd. 

 

Guardian tako donosi priče koje vizualno sažimaju aktualne podatke o Olimpijskim igrama 2012 u Londonu u obliku interaktivnih sučelja korištenjem alata Tableau Public koja u potpunosti zamjenjuje pisanu formu ili interaktivnih grafikona koji služe kao dodatak tekstu. U regiji slovensko Delo.si tako prati isprobanu Guardianovu formulu i donosi svoju interaktivnu vizualnu priču o istom sportskom događaju. 

 

 

Vizualne sažetke izlaznih anketa predsjedničkih izbora prezentiraju Washington Post i Associated Press pružajući korisniku mogućnost da sam otkrije tijek priče dok ih domaći Jutarnji list integrira u obliku statične multimedije kao dodatak tekstu.

 

Kredibilni izvori rezultata istraživanja koji se u regiji koriste za kreiranje vizualnih sažetaka jesu oni agencija za istraživanje tržišta kao što je primjerice Ipsos Puls (npr. Istraživanje o podršci programu zdravstvenog odgoja) ili oni dobiveni vlastitim online istraživanjem (npr. Koliko za sreću treba).

 

 

 

S početkom u 2009. godini, različiti pripovjedači uključeni u kreiranje i distribuiranje sadržaja intenzivno eksperimentiraju s infografikama i vizualizacijama podataka kao uredničkim sadržajima. Marketingaši i SEO stručnjaci kreiraju ih u različitim žanrovima kao što su trendovi, noviteti, informativni humor ili smjernice korištenjem različitih izvora - izvještaja kredibilnih organizacija, agencija za istraživanja tržišta i online časopisa kako bi ponudili dodatnu vrijednost svojim korisnicima. 

 

Novinari s druge strane kreiraju vizualizacije kao istraživačke alate koje strukturiraju podatke iz nekoliko izvora koji se moguažurirati periodički ili čak u realnom vremenu. Washington Post tako objavljuje alat The Top Secret Network of Goverment and its Contractors koji strukturira podatke prikupljene dvogodišnjom obradom preko 100,000 zapisa prikupljenih iz službenih dokumenata vladinih organizacija i privatnih tvrtki kako bi se prezentiraonagli rast špijunske industrije u Americi nakon terorističkog napada 9/11. 

 

 

U regiji se pojavljuju u 2010. godini interaktivne vizualizacije slovenskog i hrvatskog državnog proračuna. Udruga Vjetranjača tako prezentira podatke prikupljene iz više službenih izvora u dokument s 14,000 zapisa u vizualizaciji koja daje pregled proračuna po korisnicima i po vrsti troška. Slovenski programer Jure Čuhalev koristi otvorene podatke Ministarstva Financija Republike Slovenije za vizualizaciju slovenskog državnog proračuna.

 

 

Krediblni izvori iz kojih se mogu prikupljati podaci jesu nadležni Zavodi za statisku, Ministarstva ili referalne agencije (kao što je primjerice Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija - HIDRA). 

 

 

Društvene mreže Facebook i Twitter postale su izvori podataka koje u različitim oblicima i primjenama koriste male i velike tvrtke, digitalni umjetnici i mediji. Jer Thorp digitalni je umjetnik koji kombiniranjem podataka dohvaćenih s Twittera korištenjem API-ja i knjižnice koda Proccessing generira animiranu vizualizaciju podataka koja prikazuje 50,000 tweetova koji sadrže riječ Good Morning! 

 

 

Pepsi kreira digitalne platforme Pepsi Puls i Pepsi Sound Off kombiniranjem tradicionalnih masovnih medija s novima kako bi krajnjem korisniku pružio interaktivna iskustva. Pepsi Puls je interaktivna vizualizacija podataka oblikovana mišljenjima korisnika s Facebooka i Twittera o televizijskom showu X-Factor. U domaćoj produkciji tako servis Wall of tweets omogućuje domaćinima konferencije da postave interaktivnu instalaciju koja generira tweetove korisnika o samom događaju. 

 

U novinarstvu se podaci s društvenih medija mogu korisiti u nekoliko domena - od aktualnih političkih kampanja, globalnih pokreta (npr. Occupy Wall Street, Arapsko proljeće) ili prirodnih katastrofa. Ponekad su to popularne analize društvenih mreža kao istraživačkih alata kao što je Twitter employees mapped: how are they connected? dizajnera Santiago Ortiza koja prikazuje pojedine odnose između zaposlenika Twittera 

 

 

Ukoliko u svoje data novinarstvo želite uključiti analizu društvenih mreža za određenu priču koristan može biti ovaj priručnik. 

 

 

Eksperimentiranje sa servisima koji automatski generiraju infografike korištenjem osobnih podataka s korisničkih profila na društvenim mrežama Facebook, Twitter, LinkedIn i YouTube razvilo se u nekoliko smjerova. Pojavljuje se veliki broj web servisa koji omogućuje korisnicima da automski generiraju vizualne sažetke na temelju osobnih podataka objavljenih na LinkedIn profilu. 

 

Velike tvrtke s druge strane eksperimentiraju s vizualnim pričanjem priča u kojima korisnik ima glavnu ulogu, a tijek priče oblikovan je njegovim osobnim podacima objavljenim na društvenim medijima. Ovi tipovi vizualnih priča imaju formu interaktivnih sučelja popunjenim podacima koje korisnik može preuzeti u .pdf ili .jpeg formatu.  

 

Tako je Social Memories primjer Facebook aplikacije koja koristi osobne podatke s korisnikovog profila kako bi generirao knjigu uspomena njegovih virtualnih aktivnosti. U nekoliko dana nakon inicijalne objave, priča o aplikaciji objavljena je na brojnim popularnim blogovima. Intel prateći sličan obrazac uspjeha aplikacije Social Memories objavljuje alat What About Me? koji priča priču o našem osobnom digitalnom životu oblikovanom na društvenim mrežama Facebook, Twitter i YouTube.

 

 

Na domaćim prostorima automatski generirane infografike prisutne su uglavnom u obliku marketinških kampanja na Facebooku (npr. Karlovačko i BMW) ili automatski generiranih vizualnih životopisa korištenjem servisa Visualize.me.