Hrvatska pod prismotrom

Hrvatska pod prismotrom

Hrvatska pod prismotrom

Sastanak ambasadora o medijima u Hrvatskoj protumačen je kao signal da je vlada te države pod prismotrom.

Foto: vladarh

Ambasadori Austrije, Njemačke, SAD-a, Velike Britanije, Norveške i Holandije u Hrvatskoj, sastali su se prošle sedmice iza zatvorenih vrata da raspravljaju o medijskim slobodama u najmlađoj članici Evropske unije.

Sastanak su samo kratko spomenuli neki ambasadori na društvenim mrežama i nisu davali izjave.

“Upravo sam imao veoma interesantan sastanak sa kolegama i prijateljima o slobodi medija”, napisao je na društvenim mrežama Austrijanac Andreas Wiedenhoff, koji je bio domaćin sastanka u Zagrebu u četvrtak, i dodao da je to pitanje “ključni prioritet” austrijske vanjske politike.

Mediji u Hrvatskoj protumačili su to kao znak rastuće zapadnjačke zabrinutosti za medijske slobode u toj zemlji.

“Diplomati su poslali poruku vladi: ‘Nastavit ćemo motriti što se to događa u Hrvatskoj’”, javio je Večernji list u nedjelju.

Sama činjenica da se uopšte desio takav sastanak pokrenula je raspravu koja je nastavljena i ove sedmice.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja učestvuje na forumu globalne sigurnosti Globsec u Bratislavi, izrazila je iznenađenje da je održan takav sastanak, dodavši da “ambasadori ne mogu i ne smiju da se miješaju u unatarnje stvari zemlje u kojoj su u misiji”.

Situacija u hrvatskim medijima u fokusu je javnosti otkad je nova vlada desnog centra došla na vlast u januaru.

Počelo je nakon što je najjača stranka u vlasti, Hrvatska demokratska zajednica, HDZ, skrenula pažnju na vršioce dužnosti u menadžmentu i uredništvu na hrvatskom glavnom javnom servisu, radio-televiziji HRT.

HDZ je rekao da su promjene nužne zbog toga što je HRT postao de facto glas bivše vladajuće Socijaldemokratske partije, SDP-a.

Parlament kojim sada dominira koalicija desnog centra, uklonila je bivšeg šefa HRT-a, Gorana Radmana, početkom marta, i imenovala Sinišu Kovačića kao vršioca dužnosti.

Kovačić, iskusni novinar HRT-a, poznat je također kao vodeća figura desničarske udruge hrvatskih novinara i publicista, HNIP, koji su izrazili podršku HDZ-u i nekim desničarskim portalima, kao što su Narod.hr i Direktno.hr.

Za mjesec na funkciji, Kovačić je uklonio više od 25 HRT-ovih novinara, urednika i menadžera, i izazvao optužbe da provodi političku čistku.

Još jedan HRT-ov reporter, Saša Kosanović, suočava se sa otkazom nakon što je učestvovao u snimanju dansko-hrvatskog dokumentarca o ratnim zločinima koje je počinila hrvatska vojska tokom operacije Oluja 1995. godine. Menadžment HRT-a još tvrdi da je Kosanović pisao za sedmičnjake bez dozvole.

Kovačićev potez koji je prouzrokovao najviše ljutnje u javnosti bila je odluka da ukine satiričnu televizijsku emisiju “Montirani proces” sa martovske programske sheme.

Kovačić je rekao da je emisija “pogrešno iskorištena za raspirivanje vjerske, nacionalne i druge netolerancije”. Ipak, menadžment HRT-a kasnije je tvrdio da su glavni razlozi za ukidanje emisije bili finansijski jer je svaka epizoda koštala oko 33.000 eura.

Politički analitičar Žarko Puhovski izjavio je za BIRN da je sastanak ambasadora bila “poruka” vladi.

Dodao je da se nova vlada ponašala kao hrvatski pokojni ratni predsjednik Franjo Tuđman, koji je često koristio teške riječi u javnim nastupima ali je bio blaži u odnosu na ključne lokalne i međunarodne aktere.

Puhovski smatra da je to postalo jasno nakon što je predsjednica Grabar-Kitarović okrenula svoju poziciju prema nasljedstvu i karakteru nacistima bliske NDH iz Drugog svjetskog rata i njene uloge u Holokaustu, a nakon što se sastala sa specijalnim izaslanikom State Departmenta za pitanja Holokausta, Nicholasom Deanom, tokom njegove posjete 11. aprila.

Nakon razgovora s njim, Grabar-Kitarović je jače osudila Holokaust i masovne zločine počinjene nad Srbima i Romima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 40-tih godina prošlog stoljeća.

Da budem sasvim jasna… ustaški režim bio je zločinački režim. Antifašizam je u temeljima hrvatskog ustava“, rekla je ona.

Njena izjava došla je nakon što su udruge hrvatskih Jevreja, Srba i antifašista najavile da će, zbog prikrivene rehabilitacije Ustaša u političkoj areni, bojkotovati ovogodišnje zvanične ceremonije obilježavanja proboja logoraša iz logora Jasenovac u Drugom svjetskom ratu.

Puhovski objašnjava da strani ambasadori treba da shvate zašto su mediji toliko važni ovoj vladi a posebno Tomislavu Karamarku, potpredsjedniku vlade i predsjedniku HDZ-a.

“Ono što ti ambasadori često ne razumiju je da Karamarko nije pobijedio na izborima kao njegove [desničarske] kolege u Mađarskoj ili Poljskoj”, kaže Puhovski misleći na činjenicu da je HDZ završio u vlasti samo zahvaljujući glasovima liste nezavisnih kandidata, MOST.

Zbog toga, Karamarko igra kartu hrvatskog nacionalizma, zbog čega treba da kontroliše medije, tvrdi Puhovski.

Novi hrvatski minister kulture, Zlatko Hasanbegović, koji je također zadužen za medije, bio je veoma kontroverzan.

U prvoj sedmici na poziciji, krajem januara, rasformirao je državno vijeće za neprofitne medije – tijelo koje je davalo grantove neprofitnim medijima – devet mjeseci prije nego mu bi mu istekao mandat.

Nekolicina neprofitnih medija koji su primali grantove, bili su veoma kritični i prema bivšoj i prema trenutnoj vladi u Hrvatskoj.

Hasanbegović je prvo tvrdio da su godišnji grantovi već podijeljeni neprofitnim medijima, ali je kasnije najavio da će novac biti preusmjeren na izdavaštvo.

U martu je Hasanbegović tvrdio da je godišnji izvještaj za 2014. od Vijeća za elektroničke medije, koje je odgovorno za kontrolu televizijskih emitera i informativnih portala, otkrio neregularnosti i predložio je zamjenu cijelog vijeća.

Vijeće, koje predvodi Mirjana Rakić, došlo je pod medijski i politički pritisak u januaru nakon što je privremeno suspendiralo emitovanje zagrebačkoj lokalnoj televiziji Z1, optuživši jednog od njenih voditelja, Marka Jurića, za korištenje govora mržnje u programu, protiv srpske manjine.

Nakon nekoliko dana, Jurić i još jedan kontroverzni televizijski voditelj, Velimir Bujanec, obojica članovi HNIP-a, organizirali su proteste u centru Zagreba, na kojima se okupilo oko 5000 ljudi, od kojih su neki nasilno ušli u ured Mirjane Rakić, pritiskajući je da povuče svoju odluku.

Na protestima, kojima su se priključili i neki desničarski političari, masa je uzvikivala hrvatski fašistički pozdrav “Za dom spremni”.

Rakić je u konačnici podnijela ostavku sredinom marta u pokušaju da spasi kolege daljnjeg pritiska.

Hasanbegovićev prijedlog da zamijeni kompletno vijeće za elektroničke medije privukao je pažnju i Evropske komisije, koja je izrazila zabrinutost sredinom marta.

“Nezavisnost regulatora na polju audio-vizualnog je veoma važna stvar. Oni su ključni za osiguranje medijskog pluraliteta i slobode medija”, poručili su iz Komisije, dodavši da “pomno prati posljednja dešavanja u Hrvatskoj”.

Sedmicu ranije, OSCE-ova predstavnica za slobodu medija, Dunja Mijatović, također je podsjetila vlasti na važnost regulatornih tijela za slobodu medija.

Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, HND-a, rekao je za BIRN: “Međunarodna zajednica je zabrinuta za situaciju oko mediskih sloboda u Hrvatskoj. I međunarodna zajednica i Evropska federacija novinara su poslale pisma hrvatskoj predsjednici, predsjedavajućem sabora i premijeru, ali im niko nije odgovorio”, dodao je.

Restriktivne medijske politike koje se nastavljaju mogle bi dovesi HRT u tešku poziciju zbog članstva u EBU (European Broadcasters’ Union), koja ima stroga pravila za svoje članice.   

Ali Leković kaže da kritike koje dolaze od lokalnih i međunarodnih zvaničnika, stručnjaka i aktivista za ljudska prava vjerovatno neće napraviti razliku.

“Ne samo da se stvari nisu poboljšale, nego su postale gore”, kaže on.

Članak je originalno objavljen na Balkan Insight. Prenesen uz dozvolu autora.