Mediji koriste tragične događaje koji uključuju djecu kako bi dobili klikove
Mediji koriste tragične događaje koji uključuju djecu kako bi dobili klikove
Neetično izvještavanje o tragičnim događajima sa djecom.
foto: Screenshot / Bh. portali
Brojni bosanskohercegovački portali objavili su 3. augusta 2022. vijest da je u Visokom djevojčicu udario automobil dok je prosila. I ne samo da su objavili tu vijest već su postavili i uznemirujući video koji prikazuje djecu koja se igraju i prose na cesti i trenutak kada automobil udara djevojčicu. Zbog klikabilnosti ovakvih vijesti, zanemarili su novinarske kodekse koji se odnose na zaštitu i dostojanstvo maloljetnika, kao i na pitanje javnog interesa, jer objavljivanje ovakvih vijesti uz dramatične naslove i videe nema elemente javnog interesa.
Na najčitanijem online portalu Klix.ba vijest je taj dan i jutros na vrhu u rubrici najčitanijih, a najčitanija je i na Dnevnom avazu. Vijest je početkom avgusta znatno čitanija od ostalih dnevno aktuelnih vijesti koje imaju informacije od javnog interesa, poput vijesti o požaru u Neumu i vijesti o odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, zbog posjete predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.
Vijest su, uz dramatične naslove, snimke i screenshotove objavili Oslobođenje, Radio Sarajevo, Tuzla live, Dnevni.ba, Tuzlanski.ba, Viteski.ba, Info Bijeljena i mnogi drugi. Slobodna Bosna je stavila naslov “SB saznaje”, predstavljajući vijest kao eksluzivnu, a Dnevni avaz je stavio krajnje neprimjeren naslov: “Uznemirujući snimak: Automobil pokosio djevojčicu koja je istrčala na ulicu, vozačica je odvezla do Doma zdravlja”. Isti naslov je stavila i Srpskainfo. Video događaja, koji su mediji objavili, ima logo Kakanj.info i traje skoro tri minute, što medijima donosi veće zadržavanje publike na portalima. Objavljivanje takvog videa krajnje je neetično i nepotrebno.
Crna hronika najčitanija
Ranije smo pisali da je crna hronika najčitanija rubrika na bh. online portalima i da se u njoj često krše novinarski kodeksi, o čemu su tad govorili urednici raznih online medija. Brojni sadržaji su praćeni neprofesionalnim senzacionalističkim naslovima, a objave se najviše dijele na društvenim mrežama i ispod njih su na stotine komentara čitatelja, koji su često uvredljivi, sadrže govor mržnje, vrijeđaju žrtve na osnovu spola, vjerske ili nacionalne pripadnosti. Crna hronika također donosi senzacionalizam i tragične događaje, a zbog toga se, kao što stoji u tekstu, takvi sadržaji prate poput telenovele. Mediji publici serviraju i ekskluzivne snimke sa mjesta nesreće, inserte koje su zabilježile nadzorne kamere, slike smrskanih automobila, tragova krvi, Facebook objave nastradalih. Skoro svaki dan se u medijima mogu naći ovakvi primjeri.
Naročito problematično je kada ovakvi tekstovi uključuju djecu. Kodeks Vijeća za štampu i online medije nalaže da “U postupanju s djecom i maloljetnicima novinari i urednici su dužni da budu krajnje obazrivi, poštujući dobre običaje i Konvenciju o pravima djeteta i polazeći od najboljeg interesa djeteta”. UNICEF-ove smjernice etičkog izvještavanje o djeci govore da se dignitet i pravo djeteta moraju poštovati u svim okolnostima. Smjernice također nalažu da mediji neće objavljivati priču koja bi mogla dovesti dijete, njihovu braću ili sestre ili vršnjake pod rizik ako se otkriju identiteti, čak ako su oni izmijenjeni, sakriveni ili ako nisu objavljeni.
Kodeks Vijeća za štampu i online medije također nalaže da su “novinari dužni da učine sve kako ne bi huškali i/ili poticali na mržnju i/ili nejednakost na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije, fizičke onesposobljenosti ili mentalnog stanja”.
Mediji nisu objavili identitet djeteta i etičku pripadnost djece na snimku, ali je vijest potaknula brojne komentare čitatelja koje sadrže govor mržnje, diskriminatorni su i huškački prema romskoj zajednici. Neki od komentara na Klixu su: “Gdje je sad onaj Rom Dervo Sejdić. Gledaj kako njegov narod živi i takvi bi htjeli vlast u BiH. Vratili bi nas u doba neandertalaca”, “Žohari, ovu staru u ćuzu a balavurdiju u socijalni centar!”, “pu mamu im cygansku, nevin vozax u zatvor da ode zbog ovih stetocina, samo zase*avaju ulice”. Online mediji u BiH tvrde da brišu komentare koje sadrže govor mržnje i koji su huškački prema manjinama, ali ovakvi primjeri govore da to ne čine dovoljno efikasno.
Tematski pristup temama
Još je jedna vijest iz rubrike crna hronika objavljena isti dan dobila veliku čitanost i prenijeli su je brojni portali. Riječ je opet o brutalnosti nad maloljetnicima, ali i životinjama – o pit bullu koji je napao djecu, a kojeg je kasnije otac napadnutog djeteta objesio. Vijest s naslovom: “Užas kod Teslića: Pit bull napao djecu, pa ga objesio otac dječaka” jutros je druga najčitanija na Dnevnom avazu i na Klixu, a prenesena je sa portala Srpskainfo. Donosi detalje o slijedu tragičnog događaja, kao i brojne uvrede i mržnju prema životinjama i vlasnicima životinja u komentarima čitatelja. Ona je još jedan primjer da se novinari i urednici ne drže novinarskih standarda ali i pokazuje kakve vijesti publika traži i šta najviše čita.
I dok smo objavljivali ovaj tekst na prvo mjesto najčitanijih vijesta na Dnevnom avazu došao je novi primjer o slučaju djevojčice Džane Gaždun, koja je preminula nakon operacije očnog kapka u privatnoj ordinaciji. Tekst donosi snimak poziva hitne pomoći gdje je djevojčica operisana, a koji je objavio Faktor.
Izvještavati o temama iz crne hronike je moguće i često potrebno, ali takvim pričama potrebno je pristupiti tematski, a ne kroz pojedinačne slučajeve uz dramatične naslove i snimke koji donose klikove i pokreću govor mržnje prema određenim grupama. Mediji bi trebali izvještavati o sigurnosti na ulicama, problemu prosjačenja na ulicama, operacijama u privatnim ordinacijama, zaštiti životinja, ali kroz analize u kojima bi izvještavali o problemu, a ne o tragičnim pojedinostima.
___
Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.