U poslovnicama BH Pošte pojavila su se uputstva kako platiti račun za struju bez uplate RTV takse – šta to znači za građane, a šta za opstanak javnog servisa?

foto: Edis Deljković / BHRT

Javni servis Bosne i Hercegovine (BHRT) godinama se suočava s problemom finansiranja. RTV taksa, kao osnovni izvor finansiranja javnih emitera, ne naplaćuje se na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, dok novac koji bi trebao pripasti javnim servisima izostaje ili se ne raspoređuje u skladu sa zakonom.

Istovremeno, u poslovnicama BH Pošte pojavila su se uputstva prema kojima građani račun za električnu energiju mogu platiti bez istovremene uplate RTV takse. Građanima se objašnjava kako da prilikom uplate računa Elektroprivrede Bosne i Hercegovine izostave oznaku „sa RTV taksom“.

BHRT je uputio pitanja putem emaila na adrese BH Pošte i Elektroprivrede BiH o tome ko je izradio i odobrio uputstvo za plaćanje računa bez uplate RTV takse, te na osnovu koje odluke se ona primjenjuje. Odgovore do zaključenja priloga nisu dobili.

Iz medijske zajednice poručuju da se zakonska obaveza ne može tretirati kao stvar ličnog izbora.

„Ne može jedan tamo službenik donijeti odluku i reći ljudsko je pravo da se odbije plaćanje. Ne može biti ljudsko pravo na štetu zakonitosti i vladavine prava. U slučaju BHRT-a pokazalo se pogubnim davanje mogućnosti da ne poštujete zakon“, rekla je Borka Rudić, glavna sekretarka Udruženja BH novinari.

„Informacija o tome da se građanima prilikom uplate računa za potrošenu električnu energiju sugerira kako možda ne bi trebali plaćati pretplatu ili kako možda ne bi trebali ispunjavati svoju građansku dužnost je kršenje zakona i to vrlo jasno treba poručiti svakome onome ko takvu preporuku uputi“, smatra Mladen Obrenović, glavni urednik portala Mediacentra Sarajevo.

Zakonska obaveza plaćanja takse

Mogućnost odvojenog plaćanja računa ne znači da je zakonska obaveza plaćanja RTV takse ukinuta. Član 17. Zakona o Javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine propisuje da su domaćinstva i pravna lica koja posjeduju radio ili televizijski prijemnik dužni plaćati mjesečnu RTV taksu. Prihod od takse namijenjen je finansiranju javnih servisa, a zakonom je propisana i njegova raspodjela: 50 posto pripada BHRT-u, a po 25 posto Federalnoj televiziji i Radio televiziji Republike Srpske (RTRS).

„Prema važećem Zakonu, naplata RTV pristojbe je primarni izvor financiranja javnih RTV servisa ove zemlje, pa tako i BHRT-a. Kompletno naše poslovanje, kompletna naša produkcija programa direktno ovise o stupnju naplate RTV pristojbe“, ukazuje Neda Tadić, direktorica programa BHT1.

Mjesečna RTV taksa iznosi 7,50 konvertibilnih maraka, odnosno 90 konvertibilnih maraka godišnje. Taj novac trebao bi osigurati kontinuitet rada javnih servisa, proizvodnju programa i informisanje građana. Ipak, problem nije samo u naplati. Sistem raspodjele sredstava godinama je opterećen sporovima i neuplaćivanjem pripadajućeg novca. Prema podacima objavljenim uz sudske postupke, dug RTRS-a prema BHRT-u, po osnovu raspodjele RTV takse, na kraju 2025. godine iznosio je 104.137.380 konvertibilnih maraka.

„Svaka zemlja mora imati javni servis. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina, nažalost, nedefinisana država zbog svega ovoga što se dešava, BHRT ni kriv ni dužan trpi sve te udarce i sve te posljedice. Sve to što se dešava spada vama na račun“, rekao je Dejan Šajinović, novinar iz Banje Luke.

Pitanje RTV takse nije samo pitanje načina plaćanja računa. To je i pitanje odgovornosti, primjene zakona i finansijske održivosti javnog servisa od kojeg građani očekuju pravovremeno, profesionalno i nepristrasno informisanje.

Izvor: Adisa Herco / BHRT

___