Globalna situacija slobode medija prvi put ocijenjena kao teška.

Foto: RSF

Bosna i Hercegovina je ove godine pala za dodatnih pet bodova na Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica (RSF) i sada zauzima 86. mjesto. Prošle godine zabilježen je pad od 17 pozicija – sa 64. na 81. mjesto – usljed kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj i pokušaja uvođenja represivnih zakona. Među zemljama Zapadnog Balkana, BiH je 2025. rangirana iza Crne Gore (37. mjesto), Sjeverne Makedonije (42.) i Albanije (80.), a ispred Srbije (96.) i Kosova (99.). Na globalnom nivou, sloboda medija je u padu, a Svjetski indeks je po prvi put ocijenio da se sloboda medija nalazi u veoma teškoj situaciji.

RSF ističe da se nezavisni mediji u Evropi i Centralnoj Aziji u 2025. suočavaju sa ozbiljnom ekonomskom krizom, dodatno pogoršanom naglim prekidom američke pomoći i sve snažnijim uticajem ruske propagande. Tokom administracije Donalda Trumpa došlo je do značajnog smanjenja budžeta, uključujući obustavu finansiranja Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty (RFE/RL) i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), što je dodatno oslabilo ionako ranjiv medijski sektor, posebno u državama koje se bore s autoritarnim režimima, korupcijom i ratom.

Fizički napadi na novinare i dalje su najvidljiviji oblik ugrožavanja slobode medija, ali iz RSF-a upozoravaju da ekonomski pritisci postaju sve ozbiljnija i podmuklija prijetnja. U 2025. godini, ekonomski pokazatelj na Svjetskom indeksu slobode medija dostigao je rekordno nizak nivo, što je dovelo do toga da je stanje slobode medija prvi put ocijenjeno kao „teška situacija“. Iz RSF-a navoda da ekonomski pad dodatno podstiče političku instrumentalizaciju medija i normalizaciju nekažnjivosti za napade na novinare.

Bosna i Hercegovina – stanje slobode medija

Kada se uporedi sa stanjem slobode medija prije dvadeset godina, vidljiv je znatan pad medijskih sloboda u BiH. Na primjer, 2002. godine, kada je pokrenut indeks, BiH je bila na 43. mjestu Svjetskog indeksa slobode medija.

Prema izvještaju Svjetskog indeksa slobode medija, u Bosni i Hercegovini sloboda medija i kvalitet novinarstva znatno se razlikuju u zavisnosti od entiteta. RSF ocjenjuje da je u Republici Srpskoj novinarstvo posebno pod pritiskom zbog ponovne kriminalizacije klevete i sve većeg ruskog uticaja, dok je u Sarajevu i Federaciji BiH medijsko okruženje relativno povoljnije. Iz RSF-a upozoravaju da vlasti u Republici Srpskoj vrše političku kontrolu nad javnim emiterom RTRS, a da je državni javni servis BHRT doveden na rub finansijskog kolapsa. Takođe se ističe da RT Balkan – regionalna podružnica ruskog propagandnog kanala RT – širi svoj uticaj u zemlji.

“Zakonski okvir za medije uglavnom je usklađen s međunarodnim standardima, ali modernizacija javne medijske politike je u zastoju. Zakon u Republici Srpskoj koji ponovo uvodi klevetu kao krivično djelo dodatno podstiče autocenzuru. Pristup informacijama nominalno je omogućen svim novinarima, ali izmjene krivičnog zakonodavstva uvode obavezu prethodnog pristanka za objavljivanje ličnih podataka, uz mogućnost zatvorske kazne. Iako postoje propisi o zaštiti izvora i etički kodeksi, njihova primjena ostaje neizvjesna”, navodi se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Iz RSF-a takođe upozoravaju da ekonomski uslovi za rad novinara u BiH ostaju teški zbog malog i fragmentisanog tržišta te hroničnog nedostatka održivog finansiranja. Mediji se dodatno suočavaju s etničkim podjelama i konkurencijom iz susjednih zemalja koje govore istim jezikom. Zbog zavisnosti od političkih i ekonomskih centara moći, mnogi izbjegavaju bavljenje kritičkim temama.

Novinari u BiH, prema ocjeni RSF-a, često su izloženi verbalnim prijetnjama i fizičkom nasilju. Većina ih se ne osjeća zaštićeno tokom obavljanja posla i nema povjerenja u policiju ni pravosuđe. Ipak, u izvještaju se prepoznaju i određene inicijative koje imaju za cilj unapređenje njihove sigurnosti, uključujući zakonske reforme i istrage koje sprovode tužilaštva.

Preporuke

Reporteri bez granica uputili su niz preporuka državama. Vlade bi trebale zaštititi medijski pluralizam, uspostaviti demokratsku odgovornost oglašivača te obavezati digitalne platforme da pouzdani izvori informacija budu vidljivi javnosti. Predlaže se i uvođenje poreza na tehnološke gigante radi finansiranja proizvodnje i distribucije kvalitetnih informacija, kao i osiguranje javne razvojne pomoći za suzbijanje tzv. medijskih pustinja i jačanje nezavisnog novinarstva. Dodatno, potrebno je podsticati razvoj hibridnih i drugih inovativnih modela finansiranja, obezbijediti transparentnost i nezavisnost u dodjeli medijske pomoći te ulagati u medijsku pismenost i edukaciju.

___