EU najavljuje sedam miliona eura podrške, a novinari upozoravaju na atmosferu straha, gušenje sloboda i opasne zakonodavne inicijative.

foto: Mediacentar

„Bez stvarne slobode izražavanja, članstvo u Evropskoj uniji nije moguće“, poručila je Marta Kos, evropska povjerenica za proširenje, otvarajući konferenciju „Mediji i civilno društvo: Kritički glasovi pod pritiskom“, održanu u Sarajevu.

Konferenciju je, u svom trećem izdanju, organizovala Evropska unija u Bosni i Hercegovini, a okupila je novinare, predstavnike civilnog društva i međunarodne stručnjake kako bi razgovarali o rastućim izazovima s kojima se suočavaju kritički glasovi u Bosni i Hercegovini.

„Kritički glasovi danas trpe pritiske, ne samo ovdje u Bosni i Hercegovini, nego i u brojnim dijelovima Evropske unije i širom svijeta. To je izuzetno opasno za naše demokratije, jer su informisani građani koji mogu vjerovati onome što čitaju i slušaju ključni za pozivanje vlasti na odgovornost. Kada se nezavisni mediji ili civilno društvo ušutkavaju, naša sposobnost da štitimo i održavamo demokratiju ozbiljno je narušena. To je, u suštini, taktika autokratskih režima“, rekla je Kos.

Prema njenim riječima, slobodni mediji i civilno društvo ključni su za demokratiju. U tom smislu, istakla je snažnu podršku Evropske unije nezavisnom novinarstvu i civilnom društvu.

Kriminalizacija klevete je 'ozbiljan korak unazad'

Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini, osvrnula se na ponovnu kriminalizaciju klevete u entitetu Republika Srpska i usvajanje takozvanog zakona o „stranim agentima“, koji je potom poništio Ustavni sud Bosne i Hercegovine u maju 2025. godine, ali koji je doprinio pritiscima na civilno društvo.

„Širom Bosne i Hercegovine, a naročito u Republici Srpskoj, prisutne su zakonodavne inicijative koje prijete sužavanjem prostora za građansko djelovanje i podrivanjem slobode medija. Svjesni smo da ste izloženi prijetnjama, a nerijetko i nasilju. Zbog toga smo u izvještajima Komisije jasno upozorili na ovakva dešavanja“, rekla je Kos.

Za ponovnu kriminalizaciju klevete ocijenila je da „predstavlja ozbiljan korak unazad i već je stvorila atmosferu straha među novinarima i aktivistima civilnog društva“. Za takozvani zakon o „stranim agentima“ je dodala kako je „samim svojim postojanjem stigmatizovao nevladine organizacije, ograničio njihov legitiman rad i udaljio Bosnu i Hercegovinu od evropskih standarda“.

„Ove mjere ne doprinose jačanju društva. Naprotiv, one ga slabe. Organizacije civilnog društva nisu 'strani agenti'. Oni koji preuzimaju velike rizike kako bi unaprijedili svoju zemlju, uistinu su najveći rodoljubi. Oni su saveznici svojih sugrađana. Nerijetko upravo oni popunjavaju praznine u pružanju usluga i omogućavaju da se čuju zabrinutosti i potrebe javnosti“, smatra Kos. „To nikako nije prijetnja! Naprotiv, ono što predstavlja prijetnju jeste ograničavanje kritičkih glasova, jer se na taj način podstiču korupcija, netolerancija i loše upravljanje“.

Najavila podršku vrijednu sedam miliona eura

Rekla je i kako je svjesna da je gašenje USAID-a znatno otežalo rad mnogima od redakcija i organizacija civilnog društva, te napomenula kako EU „ulaže napore i djeluje na mnogim poljima u državama kandidatkinjama“. Ipak, dodala je, EU ne može u potpunosti nadomjestiti prazninu koju su ostavile Sjedinjene Američke Države.

„Sarađujemo s drugim donatorima i državama članicama EU kako bismo ublažili posljedice ovih izazova. Od početka godine, EU je izdvojila 660.000 eura za podršku nezavisnim medijima, a u naredne dvije godine obezbijediće dodatnih sedam miliona eura za civilno društvo i nezavisne medije. Pored toga, pružamo podršku i kroz alate namijenjene borbi protiv manipulacija informacijama i različitih oblika ometanja“.

Povukla je i paralelu s vremenom u kojem su Slovenija ili Hrvatska pristupale Evropskoj uniji i onoga što se događa danas, te je istakla kako se „suočavamo s neprijateljima slobode, koji ulažu ogromne količine novca u produbljivanje podjela u društvima, destabilizaciju demokratija i narušavanje povjerenja među zajednicama“.

„Na udaru smo društvenih mreža koje prednost daju senzacionalističkim umjesto promišljenim sadržajima, kao i dezinformacijama koje nastoje prikazati demokratije kao slabe i koje šire narative čija je svrha opravdavanje agresije“, rekla je Kos. „Prostor za djelovanje kvalitetnog novinarstva sve se više sužava širom svijeta. Posvuda svjedočimo izloženosti nezavisnih i kritičkih glasova sve većim pritiscima“.

Na kraju je napomenula kako će u Bosni i Hercegovini provesti tri dana, te da većinu tog vremena neće provesti s političarima, već s predstavnicima svih segmenata društva.

„Vaši glasovi moraju se čuti jasno i glasno, ako želimo vratiti Bosnu i Hercegovinu na put prema EU. Vi činite veliku uslugu svojoj zemlji. I možete računati na Evropsku uniju kao svog saveznika. Mudri političari treba da traže saveznike među vama, jer vi unapređujete njihov rad“, poručila je Kos novinarima i nevladinim aktivistima u Sarajevu.

Snažna prisutnost samocenzure među novinarima

U nastavku konferencije održane su dvije panel diskusije. Prvi panel se bavio pritiscima s kojima se suočavaju mediji i civilno društvo u Bosni i Hercegovini, dok je drugi panel istražio ulogu međunarodne donatorske podrške u jačanju nezavisnih glasova. U zaključcima konferencije, panelisti su potvrdili važnost očuvanja demokratskog prostora u Bosni i Hercegovini, naglašavajući da su sloboda medija i aktivno civilno društvo preduslovi za put zemlje ka EU.

Siniša Vukelić, glavni urednik portala Capital, upozorio je da se „kritički glasovi gase pod pritiskom“, te poručio Evropskoj uniji da „mora uraditi mnogo više, mora reći računa li na nas i računamo li mi na njih“. Ukazao je i na niz problema s kojima se suočavaju novinari i nevladina udruženja u entitetu Republika Srpska, kao što je najava smijenjenog entitetskog predsjednika Milorada Dodika o osnivanju odjeljenja za borbu protiv dezinformacija i laži (u dijelu javnosti nazvanom ministarstvo istine), preko otvorenog etiketiranja medija i novinara, te poruka da „narod treba da im sudi“. Vukelić je to ocijenio kao „poziv na linč“.

Brine ga i snažna prisutnost samocenzure koja je posljedica mogućnosti podnošenja krivičnih prijava protiv novinara.

„Čim otvorite list, svjesni ste da vas mogu krivično prijaviti. Vlast je postigla efekt – ne moraju zatvoriti nikoga, ali koriste cijeli represivni aparat prema novinarima. Nema 5-6 medija koji rade profesionalno svoj posao, a oni su usvojili set zakona protiv njih bez obzira na riječi upozorenja. Oni se ne obaziru na to, pored svih problema u entitetu. Očigledno dobro radimo svoj posao čim im toliko smetamo“, rekao je Vukelić.

Novinar Harun Karčić upozorio je na zatvaranje nekoliko redakcija i gašenje važnih projekata koje je podržavao USAID, ističući da bi „vakuum koji je ostao mogli vrlo brzo popuniti drugi strani akteri“. „Mediji bez strane pomoći, pogotovo iz EU i sa Zapada, teško mogu opstati“, dodao je.

Tijana Cvjetićanin, programska direktorica Udruženja građana „Zašto ne“ govorila je o problemima u digitalnom prostoru, podsjećajući na povlačenje platforme Meta iz programa provjere činjenica početkom godine. Upozorila je kako će kompaniju Meta, slijediti Google, vjerovatno i TikTok „u smislu Trumpove retorike protiv fact-checkinga“ i tvrdnji da je to cenzura.

„Odnos medija i platformi društvenih mreža je veoma napet, a mediji su u podređenom položaju. Ako se EU regulativa ne proširi na zemlje kandidatkinje, očekuje nas još gore stanje“, ocijenila je Cvjetićanin.

Ukazala je i na trend monetizacije koji omogućava veću vidljivost na društvenim mrežama tzv. content creators. Njihov se broj sa 80.000, koliko ih je bilo 2019. godine, do danas povećao na pet miliona i sve to, smatra, „ne vodi do kvalitetnijih informacija, do veće vidljivosti medija, do kvalitetnijeg novinarstva“.

Pravnica Jovana Kisin Zagajac podsjetila je na dramatičan pad BiH na svjetskim indeksima slobode medija te naglasila da su prijetnje i napadi na novinare sve češći, dok institucije rijetko reaguju. „Kriminalizacija klevete i proglašavanje novinara stranim agentima dodatno ugrožavaju slobodu izražavanja“, rekla je.

Prema njenim riječima, vlasti u entitetu Republika Srpska „aktivno rade na gušenju sloboda“, dok država Bosna i Hercegovina „premalo radi da te slobode zaštiti“. „Država ne razumije koje su njene obaveze, a situacija ne ide u dobrom smjeru. Naprotiv“, ocijenila je.

Ključna riječ godine – očuvanje ekosistema

Na drugom panelu, posvećenom međunarodnoj podršci i održivosti nezavisnih medija i civilnog društva,

Eldin Karić, izvršni direktor Centra za razvoj medija i analize, ukazao je na drugom panelu kako je odlazak donatora poput USAID-a ostavio ozbiljne posljedice. „Nismo izgubili samo donatora, nego puno naizgled sporednih, ali jako bitnih stvari. Napadi na Žurnal nisu se događali dok je tu bio USAID. Ne znam zašto, možda su mislili kako je Amerika stajala iza nas. Tada je osjećaj sigurnosti bio puno veći. Osim što gubiš egzistencijalno, sada se boriš i bukvalno da preživiš“, ukazao je Karić.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, istakla je potrebu za racionalnijim pristupom, te pozvala okupljene na saradnju i da se „prestanu baviti samim sobom“.

„Sve to ide na ruku ovakvim liderima – da se bavimo samim sobom, da kukamo kako nam je teško, a ne govorimo šta smo trebali da radimo i nismo mogli jer nismo imali resurse za to. Možda je potrebno prestati kukati i neophodno razmisliti o preraspodjeli sredstava“.

Selma Zulić Šiljak, voditeljica razvoja programa u Mediacentru Sarajevo, upozorila je na rezultate istraživanja koji pokazuju veliku diskrepanciju u smislu broja medija, koji je rastući posljednjih godina, dok je s druge strane smanjen broj studenata novinarstva, a na terenu „postoje  zajednice ili dijelovi BiH koje su apsolutno medijske pustoši i nemaju nijedan lokalni medij koji izvještava o toj zajednici“.

„Postoje zajednice, poput Ključa, u kojem se građani informišu putem Facebooka“, ukazala je Zulić Šiljak. Govorila je i o pitanju održivosti, neophodnosti višegodišnjeg finansiranja, ali i stvaranja „kriznih fondova“ kako bi se medijima i organizacijama omogućilo da opstanu između dva projekta.

Zulić Šiljak je naglasila da je koordinacija bitna ne samo među donatorima, nego i organizacijama civilnog društva i medijima.

„Došli smo do tačke u kojem nam donatori mogu reći: 'hajde vi malo sjedite, pa se malo iskoordinirajte'. S druge strane, potrebno je da održimo na površini manje organizacije i nezavisne glasove iz cijele BiH i da ne ostanu samo oni iz Sarajeva i oko Sarajeva, odnosno oni iz Banje Luke i oko Banje Luke“, zaključila je.

Marija Šošić, viša menadžerica programa za Zapadni Balkan u Evropskoj fondaciji za demokratiju, smatra da je „ključna riječ 2025. godine – očuvanje ekosistema“. „Nemojte da donosite odluke koja će donijeti brza rješenja. Potreban duži period prilagođavanja i ima načina da se sve uklopi bar s nekim donatorima. Nezavisni, profesionalni mediji – to je ono što je važno“, rekla je Šošić.

Iz Evropske unije u Bosni i Hercegovini su poručili kako je cilj konferencije podsticanje otvorenog dijaloga o zaštiti slobode medija, jačanju civilnog društva i osiguravanju da se kritički glasovi i dalje čuju.

___