Po novinarskom kodeksu politika i novinarstvo su nespojivi, a to treba dodatno regulirati internim pravilima medijskih kuća, kaže Borka Rudić

foto: Marko Dragić i Nadja Arifagić

Dobro poznata medijska lica i u kampanji za ovogodišnje Opće izbore u Bosni i Hercegovini nalaze se na predizbornim plakatima, čime je samo nastavljena praksa iz prethodnih izbornih ciklusa. Mnogima je na ranijim izborima i pošlo za rukom da promijene dres iz novinarskog u politički – i njemu su i ostali te se opet kandidiraju, a neki su se u međuvremenu i vratili iz politike u novinarstvo.

Među 7.028 kandidata koji konkuriraju za 518 pozicija u zakonodavnoj vlasti na ovogodišnjim izborima, nalaze se i novinarke Lejla Zvizdić i Lejla Sarić.

„Politika nudi konkretnu mogućnost djelovanja u cilju pomoći ljudima, dok u medijima koji su izgubili ulogu korektiva društva više ne vidim tu mogućnost“, kaže Sarić koja je radila za Radio Slobodna Europa, a sada je kandidatkinja za državni parlament na listi SBB - Fahrudin Radončić.

I njezina imenjakinja ulazi u politiku iz želje da pomogne u rješavanju konkretnih problema.

„Novinarstvo ima ogromnu društvenu ulogu. Može detektovati i dijagnosticirati problem, učiniti ga vidljivim, otvoriti javnu raspravu i insistirati na odgovornosti. Ipak, novinar na kraju ne donosi odluku. U Skupštini se glasa o zakonima, budžetima, inicijativama i konkretnim politikama koje direktno utiču na život ljudi“, kaže Zvizdić, novinarka BHTV, kandidatkinja za Skupštinu Kantona Sarajevo na listi Stranke za BiH.

Profesorica Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i predsjedavajuća Žalbene komisije Vijeća za štampu i online medije u BiH kaže da nije nezakonito da novinar promijeni profesiju i uđe u politiku, ali podsjeća da je istovremeno bavljenje novinarstvom i politikom suprotno Izbornom zakonu BiH, Kodeksu za štampane i online medije i novinarskoj etici. Politički angažman, kaže, podrazumijeva ideološke, političke i vrijednosne pozicije, kojih profesionalni novinar mora biti oslobođen kako bi radio u javnom interesu.

„Gotovo je nemoguće očekivati od novinara koji je član političke stranke i potencijalni kandidat na izbornim listama da ne pogoduje i ne promovira tu političku stranku u svojim tekstovima ili da kritički i objektivno istražuje nesavjestan rad nosilaca javnih funkcija te političke stranke. Dakle, nemoguće je biti do podne novinar, od podne političar, jer su te dvije profesije nespojive“, kaže Turčilo.

Podsjeća i da je novinarska profesija specifična po tome što se publika identificira sa novinarom kao osobom koja zastupa javni interes u javnom prostoru, pa kada postane politički kandidat ili promotor političke stranke gubi kredibilitet neovisnog branitelja javnog interesa. Smatra da je jedina prihvatljiva situacija da novinar prelaskom u politiku prestane biti novinar, iako se u praksi nerijetko drže one „jednom novinar – uvijek novinar“.

'Zamrzavanje' statusa kao opcija

U praksi postoje i druge varijante, poput „zamrzavanja“ statusa u mediju tokom obavljanja političke funkcije i povratka nakon završetka mandata, bavljenja medijima na političkoj funkciji koja u svom portfoliju nema tu oblast ili paralelnog rada u mediju i na promociji ili PR-u određene političke stranke ili kandidata. Za Turčilo, niti jedna od tih situacija nije u skladu sa profesionalnim standardima i samo je odraz niskog nivoa demokratske kulture.

Za Lejlu Sarić to nije problem jer trenutno ne radi kao novinarka.

„Novinarska karijera kakvu sam do sada imala, kao urednica i novinarka u političkom novinarstvu, zasigurno je iza mene i bez političkog angažmana i mandata“, kaže Sarić.

Ako i ne prođe na izborima, u novinarstvo se ne vraća, a politički angažman zavisi od planova rukovodstva stranke. Iz novinarstva će zadržati profesionalizam i poštenje, kaže ona.

Zvizdić je iskoristila interna pravila BHRT-a koja joj omogućuju da „zamrzne“ status, odnosno da dobije neplaćeno odsustvo 15 dana prije početka izborne kampanje.

„Tokom izborne kampanje ne obavljam novinarske, niti uredničke poslove i javnosti se obraćam isključivo kao kandidatkinja. Te dvije uloge u tom periodu moraju biti jasno razdvojene“, kaže ona.

Ako osvoji mandat, za vrijeme aktivnog političkog angažmana, ne vidi sebe u ulozi novinarke ili urednice već zastupnice interesa građana. O drukčijem ishodu trenutno ne razmišlja, ali napominje da javni servis nije samo dnevno-političko novinarstvo, te ne može i ne želi izbrisati 30 godina profesionalnog života koji ju je oblikovao.

Dodaje i da pitanje nezavisnosti novinarstva nije samo da li je pojedini novinar član ili kandidat političke stranke jer i funkcionisanje javnog RTV servisa zavisi od funkcioniranja političkih institucija. Podsjeća da se i Upravni odbor BHRT-a bira u državnom Parlamentu.

Pojedinci nakon ulaska u politiku htjeli ostati novinari

Generalna tajnica udruženja BH novinari Borka Rudić smatra da bi ulazak novinara u politiku mogao donijeti određene benefite profesiji u smislu slobode medija i sigurnosti novinara.

„Ne znam da li će se to desiti, ali bih jako voljela da tako bude, s obzirom na to da su to kolege koje su u nekim periodima svoga života, profesionalnog novinarskog rada, također bile žrtve pritisaka političkih i verbalnih prijetnji“, kaže Rudić. Zbog toga očekuje da bi moglo doći do boljeg razumijevanja novinarske profesije.

U Udruženju su primijetili da su pojedinci, nakon ulaska u politiku, htjeli zadržati status novinara. Inzistirali su na međunarodnoj press iskaznici i bili vrlo neugodni kada ih nisu mogli dobiti, uz optužbe da ih Udruženje diskriminiše na nacionalnoj osnovi, iako je razlog bio njihova politička funkcija.

Novinar koji se opredijeli za politiku, ističe Rudić, trajno nosi balast svoje odluke i rijetko će ga građani ponovo doživjeti kao neovisnu i neutralnu osobu. Napominje da su po novinarskom kodeksu politika i novinarstvo nespojivi, ali to pitanje treba dodatno regulirati internim pravilima medijskih kuća, pa i Izbornim zakonom BiH.

Je li moguć povratak iz politike u novinarstvo?

Novinarka Slađana Jašarević, kaže da njoj u matičnoj BN televiziji nisu pravili problem kada se odlučila vratiti nakon izleta u političke vode. Novinarsku profesiju je svojevremeno zamijenila pozicijom predsjednice Opštinskog odbora SDS-a na Palama, ali se potom vratila u novinarstvo.

„U mojoj kući su dovoljno svjesni da znam razlučiti što je posao, a što je politika i da sam dovoljno odgovorna da se neću baviti politikom dok se bavim novinarstvom“, kaže.

U politiku je ušla na poziv stranke, misleći da može učiniti više nego sa pozicije novinarke, ali je uvidjela da taj posao traži drukčije vještine, više fleksibilnosti i kompromisa, na koje nije mogla pristati.

„Vjerovatno sam ušla u politiku onako novinarski: pošteno, na prvu, sve u lice, ništa okolo, 'u glavu', što bi se reklo kod nas, a to u politici baš očigledno ne ide“, kaže Jašarević.

Objašnjava da je kao novinarka uvijek bila nastrojena opoziciono, pa će tako djelovati i ako SDS uđe u vlast.

„Moraću ići protiv vlasti, jer meni je to uloga novinara, nebitno koja je politička stranka“, kaže Jašarević.

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever napominje da su mnogi evropski političari ranije bili novinari i da nema zakonskih prepreka za promjenu profesije, ali da dugo traje dok se „izbriše i ispari to sjećanje na rad za neku politiku stranku“ i vrati povjerenje javnosti u objektivnost.

Kaže da interni akti i Etički kodeks HRT-a, medija u kojem radi, propisuju da njihovi novinari i kreativni zaposlenici moraju biti potpuno neovisni o vlasti i političkim strankama, te da nepoštivanje pravila povlači za sobom disciplinski postupak nakon kojeg se mogu izreći mjere, pa čak i otkaz.

„Nije to samo slovo na papiru“, kaže Sever.

Aladin Abdagić, glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), kaže da ni ovoj medijskoj kući nije prihvatljivo da se novinari politički angažiraju.

„Mi ne možemo utjecati na to hoće li naš novinar otići u politiku, ali ako se opredijeli za to, kod nas ne može raditi, niti se vratiti nakon takvog izleta. To je nedopustivo po novinarskom kodeksu i siguran je put u cenzuru. Ko garantuje da politička stranka neće u takvom slučaju, tražiti od 'svog' novinara da nešto objavi ili prešuti. Ne želimo cenzuru, a ni autocenzuru“, kaže Abdagić.

___