• YouTube

Kako redakcije mogu vratiti povjerenje mladih i graditi medijsku pismenost

Kako redakcije mogu vratiti povjerenje mladih i graditi medijsku pismenost

Kako redakcije mogu vratiti povjerenje mladih i graditi medijsku pismenost

Iako većina mladih u BiH smatra da je medijski pismena, istraživanja pokazuju da mnogi od njih rijetko provjeravaju informacije koje svakodnevno konzumiraju

foto: Gaelle Marcel / Unsplash

Oko škola (pretežno osnovnih) u Trebinju je uočen manijak u crvenom golfu koji doziva djecu da uđu. Pazite djecu!

Ovakvo upozorenje početkom novembra širilo se društvenim mrežama. U objavi, koju su korisnici dijelili na Instagramu, tvrdilo se i da je policija obaviještena te da je pojačana kontrola oko škola i vrtića.

Poruku su dalje dijelili i roditelji i mladi, vjerovatno vjerujući da na taj način doprinose sigurnosti djece. Upozorenje se, iako ne u velikom broju, pojavilo i u medijskim objavama, u kojima su prenošene iste tvrdnje.

Međutim, informacija nije bila tačna.

Policijska uprava Trebinje blagovremeno je reagirala i već 6. novembra saopćila da je nakon provedenih provjera utvrđeno da je riječ o lažnoj vijesti. Prema pisanju Glasa Srpske, policiji slučaj nije bio ni prijavljen.

„Širenje neprovjerenih informacija, poput onih o pozivanju djece u putničke automobile, uznemirava javnost, izaziva strah kod roditelja te neopravdano remeti javni red i mir“, upozorili su iz PU Trebinje.

Slučaj „crvenog golfa“ pokazuje koliko brzo neprovjerena informacija može izazvati uznemirenost i proširiti se među građanima, čak i kada je dijele s namjerom da upozore druge na moguću opasnost. Istovremeno, nameće se pitanje koliko korisnici društvenih mreža, posebno mladi, zapravo znaju o provjeravanju informacija prije nego što ih podijele.

Reakcije u komentarima kao provjera informacija

A upravo su u Trebinju, kao i u Bileći i Mostaru, novinarke lokalnog portala Direkt tokom 2025. godine organizovale radionice medijske pismenosti, pokušavajući mladima približiti značaj provjeravanja informacija i profesionalnog novinarstva.

Tokom radionica novinarke Direkta razgovarale su sa srednjoškolcima o njihovim medijskim navikama, načinima informisanja i kriterijima na osnovu kojih procjenjuju vjerodostojnost sadržaja.

Jedan od odgovora posebno ih je iznenadio.

Na pitanje šta prvo treba provjeriti prilikom čitanja informacija na internetu, mladi su među ponuđenim mogućnostima kao ispravan odgovor odabrali reakcije drugih korisnika u komentarima.

Za Nikoliju Bjelicu Škrivan, novinarku portala Direkt, takvi odgovori pokazali su koliko je važno mladima približiti osnovne novinarske standarde.

„Moj je utisak da oni ne prave razliku između običnih prenosnika informacija ili dezinformacija i profesionalnih medija. Ne treba mladima to mnogo ni zamjeriti, pogotovo imajući na umu da to, nažalost, ne prepoznaje ni zrelija i iskusnija publika“, govori Bjelica Škrivan za Mediacentar.

Tokom radionica pokazalo se da mladi uglavnom ne posjećuju internet stranice lokalnih medija. Do informacija najčešće dolaze putem društvenih mreža – Instagrama i TikToka – a medijske sadržaje otvaraju uglavnom kada ih određena tema zainteresuje ili se neposredno odnosi na njih.

„Ne možemo tu jednostavno zaključiti – mladi nisu zainteresovani za medijski sadržaj, već bih radije preispitala i to šta mi kao mediji objavljujemo i koliko pažnje posvećujemo temama koje se njih direktno tiču“, objašnjava Bjelica Škrivan.

Prema njenim riječima, učesnici radionica bili su iznenađeni i kada su im novinarke objašnjavale važnost istaknutog autorstva, impressuma, provjeravanja više izvora i drugih profesionalnih standarda.

Znanje koje se ne primjenjuje

Takva iskustva nisu svojstvena samo Hercegovini. Ona se uklapaju u rezultate nedavnog istraživanja Instituta za razvoj mladih KULT, koje pokazuje značajan raskorak između uvjerenja mladih da mogu prepoznati nepouzdane informacije i njihovih navika provjeravanja.

Prema istraživanju Instituta KULT, provedenom na uzorku od 1.128 mladih u Bosni i Hercegovini, u dobi od 15 do 30 godina, njih 82,3 posto vlastitu medijsku pismenost ocjenjuje uglavnom dobrom ili veoma dobrom.

Istovremeno, samo 12,1 posto ispitanika navodi da informacije uvijek uspoređuje s drugim izvorima. Njih 39,9 posto to radi rijetko, a 10,5 posto nikada.

Čak 91,8 posto mladih zna šta je dezinformacija, ali znatno slabije poznaju druge pojmove važne za razumijevanje medijskih sadržaja. Naprimjer, samo 43 posto zna šta je impressum, a 58,2 posto može tačno definisati lažne vijesti.

„Mladi znaju da dezinformacije postoje“, objašnjava Aziz Đipa, voditelj Odjela za monitoring, evaluaciju i istraživanja Instituta KULT. „Problem je što znanje ne prelazi u naviku.“

Kao moguće razloge navodi preopterećenost informacijama i selektivnost prilikom njihovog provjeravanja. Mladi sadržaje uglavnom konzumiraju usput, kroz algoritamski preporučene objave, a učesnici fokusnih grupa priznavali su da najčešće provjeravaju informacije koje ih se lično tiču.

„Neko ko je siguran da prepoznaje laži lako prestane biti kritičan, posebno prema sadržaju koji se slaže s njegovim stavovima“, upozorava Đipa.

Istraživanje pokazuje i duboko nepovjerenje mladih prema medijima. Samo 1,7 posto ispitanika u potpunosti vjeruje medijima, dok 79 posto smatra da mediji proizvode senzacionalističke sadržaje radi klikova i profita.

Istovremeno, 48,5 posto mladih navodi da vjeruje informacijama koje dobija od osoba koje lično poznaje, što je više od udjela onih koji iskazuju povjerenje prema profesionalnim novinarima.

„Problem je što se baš tim putem dezinformacije najbrže šire“, navodi Đipa.

Digitalna spretnost nije medijska pismenost

Činjenica da mladi odrastaju uz pametne telefone, društvene mreže i praktično neograničen pristup informacijama ne znači da su ujedno sposobni prepoznati manipulacije kojima su izloženi.

Zarfa Hrnjić Kuduzović, profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, objašnjava da je digitalna spretnost prvenstveno tehnička vještina, dok medijska pismenost podrazumijeva i sposobnost kritičkog analiziranja sadržaja.

„Kliknuti na link ne znači automatski i prepoznati tehniku obmane, razlučiti činjenicu od nečije interpretacije ili prozreti algoritamsku logiku koja nam agresivno plasira sadržaj“, kaže Hrnjić Kuduzović.

Dalje navodi kako zbog hiperprodukcije sadržaja korisnici nemaju dovoljno vremena ni mentalnih kapaciteta da provjeravaju svaku informaciju, pa se prilikom donošenja zaključaka često oslanjaju na kognitivne prečice, odnosno pojednostavljene načine procjene informacija.

Poseban izazov predstavljaju autentični snimci izvučeni iz konteksta, ali i sadržaji generisani vještačkom inteligencijom. Hrnjić Kuduzović ističe da ni tehnički alati za prepoznavanje lažnih audio i videosnimaka nisu nepogrešivi te da je zbog toga važno razvijati vještine prepoznavanja različitih oblika manipulacije.

Pritom ukazuje i na odgovornost tehnoloških platformi.

„Naglašavam da rješenje nije u prebacivanju odgovornosti na individualne medijske korisnike. Dugoročno rješenje zahtijeva zakonsko obavezivanje tehnoloških korporacija da revidiraju algoritme preporuka i preuzmu odgovornost za integritet zajedničkog informacijskog prostora“, objašnjava ona.

Mediji trebaju pokazati zašto im se može vjerovati

Zarfa Hrnjić Kuduzović upozorava na portale koji formom imitiraju profesionalne medije, ali ne poštuju uredničke norme. Smatra da se profesionalne redakcije od takvih portala mogu razlikovati većom transparentnošću u pogledu izvora i metoda rada.

„Novinari trebaju biti transparentni u pogledu svojih izvora i metoda da bi se distancirali od ovih imitatora. Podređivanjem novinarskih narativa algoritamskoj logici platformi, senzacionalizam ugrožava kognitivnu otpornost publike“, ističe Hrnjić Kuduzović.

Osim transparentnosti, Hrnjić Kuduzović ističe značaj dva pristupa u borbi protiv dezinformacija. Prvi je prebunking, odnosno preventivno upoznavanje publike s tehnikama manipulacije prije nego što se dezinformacije prošire.

Drugi je kognitivno jačanje, koje podrazumijeva kratke, povremene podsjetnike (boostere) za obnavljanje stečenih znanja, jer, kako objašnjava, otpornost na manipulativne sadržaje može oslabiti već nakon mjesec ili dva.

Na važnost praktičnog pristupa razvoju medijske pismenosti ukazuje i Aziz Đipa. Prema njegovim riječima, mediji mogu pomoći mladima tako što će im pokazivati kako nastaju novinarski sadržaji, na koji način se provjeravaju informacije i zbog čega određene tvrdnje još nisu potvrđene.

Institut KULT u svojim preporukama predlaže i kratke videosadržaje prilagođene društvenim mrežama, poput formata „1 minuta medijske pismenosti“, ali i uključivanje mladih u pripremu novinarskih sadržaja kroz omladinske rubrike, debate i zajedničko provjeravanje viralnih objava.

Đipa ističe da su mladi tokom istraživanja tražili manje politike i senzacionalizma, a više provjerenih i korisnih informacija o temama koje ih neposredno zanimaju. Posebno su naglašavali potrebu za sadržajima o problemima i uspjesima mladih u manjim lokalnim zajednicama.

„Rezultati pokazuju da mladi ne odbacuju medije. Odbacuju način na koji se mediji danas prema njima odnose“, objašnjava Đipa.

Upravo je približavanje mladima jedan od izazova s kojima se suočavaju lokalne redakcije. Nikolija Bjelica Škrivan iz Direkta upozorava da prilagođavanje sadržaja društvenim mrežama zahtijeva dodatne ljudske resurse, kojih male redakcije često nemaju dovoljno. Istovremeno, nastojanje da se privuče pažnja publike ne smije biti na štetu kvaliteta informacija.

Jednu od mogućnosti vidi u tome da mladi dobiju aktivniju ulogu u radu lokalnih medija.

„Jedna od mogućnosti je i da mlade uključimo u kreiranje naših priča, da im otvorimo prostor da dostavljaju svoje radove, važne informacije i teme“, zaključuje Bjelica Škrivan.

Ovaj članak realizovan je u okviru projekta 'Od rješenja do promjene: Jačanje uticaja mladih, aktivista civilnog društva i mladih novinara u Bosni i Hercegovini' koji Mediacentar implemetira uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Njemačke putem ifa (Institut für Auslandsbeziehungen) i zivik programa finansiranja.

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.