Fahrudin Radončić najčešće je objavljivano ime na naslovnicama dnevne štampe u BiH, a pravosuđe tema u fokusu u januaru.

Foto: Screenshot / Infobiro.ba

Hapšenje Fahrudina Radončića, predsjednika Saveza za bolju budućnost BiH, obilježilo je januar 2016. godine u bh. štampi. On je kao ličnost uspio da 13 puta, i to samo u nekoliko posljednjih dana prošlog mjeseca, biti na najvažnijem dijelu ovdašnjih naslovnica dnevne štampe.

Inače sveprisutni predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, na centralnom dijelu neke naslovnice pojavio se četiri puta, a Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, tri puta.

Ime Fahrudina Radončića 26. januara se pojavilo kao ključna vijest na naslovnicama naših dnevnih novina: Dnevni avaz, Oslobođenje, Nezavisne novine, Glas Srpske i Dnevni list. U cijeloj prošloj, 2015. godini, to se desilo samo tri puta: nakon terorističkih napada u Parizu na magazin Charlie Hebdo, prilikom dolaska Pape u Sarajevo i dvadesete godišnjice i komemoracije u Srebrenici.
 

Radončić je osnivač Dnevnog avaza, najtiražnijeg dnevnika u BiH, i u posljednjih nekoliko godina političar. Uhapšen je u okviru akcije Lutka 2 koju provode Tužilaštvo BiH i SIPA i to zbog postojanja osnova sumnje da je ometao rad pravosuđa, navodno zbog vršenja pritiska na Azru Sarić, svjedokinju u slučaju protiv Nasera Kelmendija koji se vodi u Prištini zbog optužbi za organizovani kriminal.

Tako je, zbog Radončića na naslovnicama, prirodno da je među temama dominiralo 'pravosuđe'.

Ostale teme - 'kao i obično'

Uz sve to, već tradicionalno je visok interes novinara za političke teme od entiteta do političkih stranaka. Religijske teme i dalje su visoko vrednovane na naslovnicama naših novina. Čak osam puta glavni prostor je posvećen religiji.

Veliki je intreres bio i za temu privredni kriminal – devet puta, ali više od polovine svih tih tema bile su naslovnice u jednoj novini. Nezavisne novine iz Banjaluke najveći su prostor posvetili (pet glavnih naslovnih stranica) onom što oni zovu - slučaj HES Vrbas.

Kompanija HES Vrbas, koja je 2004. godine dobila koncesiju za gradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu, i kojoj je godinama bio blokiran račun, od Vlade Republike Srpske tražila je odštetu od 46 miliona maraka na ime izgubljene dobiti. U hidroelektrane Krupa i Banjaluka niska, trebalo je da bude uloženo oko 165 miliona eura.

Tako da je u prvom mjesecu 2016. godine malo, skoro nimalo, na našim naslovnicama pisalo o investicijama – samo jednom, koliko i o prosjačenju; izgradnji autoputeva jednom i evropskim integracijama dva puta.