Kako govorimo o nasilju, šta mediji i religijski akteri mogu naučiti jedni od drugih i šta mogu raditi zajedno, bile su neke od tema o kojima se razgovaralo na BHRT-u

foto: UN Women u Bosni i Hercegovini

Tema „Mediji i religijske zajednice u prevenciji nasilja nad ženama i djevojčicama“ bila je povod da se u prostorijama Radiotelevizije Bosne i Hercegovine (BHRT) u Sarajevu okupe predstavnici i predstavnice vjerskih zajednica i organizacija inspirisanih vjerom, specijalizovanih religijskih medija, javnih servisa i drugih medija kako bi razgovarali upravo o ovoj temi.

Kako govorimo o nasilju, šta mediji i religijski akteri mogu naučiti jedni od drugih i šta mogu raditi zajedno, bile su neke od tema o kojima su učesnici dijaloške sesije razgovarali.

Haris E. Bilalović, ispred redakcije Religijskog programa BHT1, koji je moderirao razgovor, rekao je da cilj okupljanja „nije da različite perspektive nužno ujednačimo, nego da otvorimo prostor za njihovo međusobno razumijevanje, prepoznamo područja zajedničke odgovornosti i razmotrimo mogućnosti konkretnije saradnje u prevenciji nasilja nad ženama i djevojčicama“.

Dijalošku sesiju, koja se održala u okviru projekta „Uključivanje medija i vjerskih zajednica u prevenciju nasilja nad ženama“, organizovao je UN Women u Bosni i Hercegovini, u partnerstvu sa Mediacentrom Sarajevo i redakcijom Religijskog programa BHT1.

Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovini,istakla je da mediji i religijske zajednice imaju izuzetnu moć da oblikuju stavove, utiču na društvene norme i dopru do ljudi u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. 

Poručila je da zajedničkim djelovanjem mediji i religijske zajednice mogu uspješno osporavati uvjerenja koja opravdavaju ili normaliziraju nasilje i poslati jasnu poruku da religija, tradicija i običaji nikada ne mogu opravdati nasilje nad ženama i djevojčicama.

„Ovim dijalogom želimo osnažiti njihovo partnerstvo i zajedničku odgovornost za izgradnju društva u kojem se glasovi preživjelih čuju, njihovo dostojanstvo i prava štite, a počinioci pozivaju na odgovornost. Naš je cilj da se nulta tolerancija prema nasilju nad ženama i djevojčicama odražava u svakodnevnim porukama, odlukama i djelovanju“, izjavila je Bishop.

Dijaloškoj sesiji je prethodilo istraživanje koje ukazuje na značajan, ali još nedovoljno iskorišten prostor za povezivanje ovih aktera. Religijske zajednice imaju važnu ulogu u komunikaciji sa zajednicama o vrijednostima, odgovornosti, dostojanstvu i neprihvatljivosti nasilja, dok mediji značajno utiču na javno razumijevanje nasilja nad ženama i djevojčicama, vidljivost iskustava preživjelih i propitivanje društvenih i institucionalnih odgovora na nasilje.

Ključne nalaze istraživanja i poruke za prevenciju nasilja nad ženama prilagođene religijskom kontekstu predstavio je Feđa Mehmedović, jedan od istraživača u komponenti angažmana religijskih zajednica.

Provedeno istraživanje, kako je rekao Mehmedović, pokazalo je da religijske zajednice imaju značajan, ali još nedovoljno iskorišten potencijal u prevenciji nasilja nad ženama i djevojčicama. Naglasio je i da njihova snaga nije samo u vrijednostima koje promovišu, već i u povjerenju koje uživaju, kontinuiranom kontaktu s porodicama i mladima te mogućnosti da utiču na društvene norme i ponašanja.

Istovremeno, kako je dodao, istraživanje je pokazalo da postoji potreba za jačanjem praktičnih kompetencija, razvojem konkretnih preventivnih poruka i snažnijim povezivanjem sa sistemom podrške i zaštite.

„Upravo tu vidimo izuzetan značaj saradnje medija i religijskih zajednica. Mediji imaju moć da oblikuju javni diskurs, dok religijske zajednice imaju mogućnost da kroz svakodnevni kontakt s ljudima doprinose promjeni stavova i ponašanja. Njihove uloge su različite, ali se mogu snažno nadopunjavati“, istakao je Mehmedović.

Dio istraživanja uključio je i razgovore sa ženama koje su preživjele nasilje i koje su bile korisnice sigurnih kuća. Istaknuvši način na koji preživjele vide medijsko izvještavanje o nasilju nad ženama, Selma Zulić Šiljak iz Mediacentra Sarajevo, autorica istraživanja, kazala je da je postoji velika doza nepovjerenja prema medijima među ženama koje su preživjele nasilje.

Uz to, kako je dodala, u razgovoru sa preživjelima primijećena je i velika potreba za informisanjem, jer tačne i pravovremene informacije za njih često predstavljaju ključni izvor spasa i podrške.

„Govorimo o ženama koje imaju potrebu da se aktivno informišu i ono što nedostaje često jeste hrabrost kod medija da kritikuju i propituju odgovor institucija. Njihova poruka je bila da se mediji ohrabre da ispunjavaju svoju osnovnu društvenu ulogu i da propituju institucije“, rekla je Zulić Šiljak.

Također, kazala je i da većina žena koje prolaze proces oporavka duhovnu utjehu pronalaze u vjeri. U tom kontekstu je spomenula religijske medije za koje je rekla da većinom profesionalno izvještavaju, te da je malo primjera izvještaja koji su nasilje umanjili ili opravdavali.

Važna komponenta koju je spomenula je da u izvještavanju o nasilju nad ženama i djevojčicama nema druge strane. Također, nema mjesta ni senzacionalizmu i iznošenju detalja nasilja, jer, kako su kazale preživjele, one znaju kako nasilje izgleda te opisi nisu potrebni.

Edukacija i medija i publike o nasilju nad ženama i djevojčicama, kao i praćenje sudskog postupka do kraja, neki su od zaključaka i preporuka koji su proizašli iz ove dijaloške sesije. Također, zaključeno je i da se o temi nasilja nad ženama danas više govori i u medijima, javnosti ali i unutar religijskih zajednica.

Voditeljica Odjela za brak i porodicu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Safija Malkić kazala je da u ovom odjelu djeluje 80 koordinatorica koji se bave pitanjima nasilja nad ženama koje su, kako je rekla, posvećene tome da do svake žene dopre glas da nasilje ne treba trpjeti. Podrška vjerske zajednice je tu neupitna, naglasila je.

Ipak, kako je rekla, u tom putu žrtve nedostatak se ogleda u radu policije i pravosuđa.

U okviru ovog odjela je pokrenuto i Savjetovalište za brak i porodicu gdje žrtve nasilja mogu doći i dobiti savjete od njihovih stručnjaka koje Islamska zajednica smatra osobama od povjerenja.

„Vodimo se generalnim pravilom da je Poslanik zabranio nasilje i onda rekao zabranjujem da vi jedni drugima činite nasilje. Spriječite onoga ko čini nasilje i pomozite onome kome je učinjeno“, istakla je Malkić.

Helena Martinović, stručna savjetnica u Međureligijskom vijeću Bosne i Hercegovine, naglasila je da je njen, i dolazak njenih kolega iz Vijeća, na ovu sesiju važan jer su prepoznati da su i oni ti koji mogu doprinijeti prevenciji. Uz to, naglasila je i da mogu biti karika, odnosno da mogu pružiti podršku i pomoć, i da rade na međusektorskoj saradnji.

O nasilju nad ženama i djevojčicama važno je, kako je istakla Slađana-Sarit Ninković-Lekanić, stručna savjetnica iz Međureligijskog vijeća, raditi od djetinjstva, odnosno govoriti o oblicima nasilja i ukazivati na to zašto je to pogrešno.

„Kad je šteta učinjena ne možemo mnogo toga učiniti, ali je prevencija ključna u ovom svemu“, rekla je.

Sesija je provedena u sklopu Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, kojeg provode agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini: UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, uz finansijsku podršku Evropske unije te vlada Danske i Švedske, u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine i Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske.

___