Izložba “The Glass Room: Misinformation Edition” koja je postavljena u Historijskom muzeju u Sarajevu nastala je u saradnji Mediacentra Sarajevo i organizacije Tactical Tech. Sastoji se od niza postera, interaktivnih aplikacija i animacija kroz koje se uči o načinima na koji tehnologija utiče na svakodnevni život putem uređaja i aplikacija, a moguće je pogledati do 31. januara 2023.

 

“U Mediacentru smo jako zadovoljni prilikom da sadržajima o izložbi obogatimo metodologiju naših radionica o medijima koje su namijenjene mladima širom BiH a koje kontinuirano radimo”, kazala je izvršna direktorica Mediacentra Sarajevo Maida Muminović.

Izložbu je posjetilo i učestvovalo u radionici i dvadeset učenika Druge gimnazije u Sarajevu. Srednjoškolci su u okviru radionice diskutovali o štetnim sadržajima u digitalnom prostoru.

 

Važno je u digitalnom dobu govoriti o online prostoru i svim onim opasnostima na koje mladi mogu naići provodeći vrijeme na internetu. Jedan od načina kako mladima približiti ovu tematiku jeste upravo kroz vannastavne aktivnosti, jer, kako je kazala profesorica bosanskog jezika i književnosti Druge gimnazije Adila Salibašić, bez obzira na to koliko je znanje učenika, ipak je drugačije kada to mladi vide, isprobaju, jer će biti bolje osviješteni na taj način prije nego kad se razgovara samo u učionici. 

 

“Mislim da su veoma važni događaji ovog karaktera, bilo kroz izložbe, kroz interaktivne radionice ili igrice i ovo je tema o kojoj bi se definitivno stalno trebalo pričati”, kaže ona i dodaje da se o medijskoj pismenosti malo ili nikako ne priča u školskom sistemu i smatra da je to veliki nedostatak.

 

“Trebalo bi se raditi na kreiranju programa koji bi se, ili u redovne programe integrisali u školski sistem, ali ne kroz klasično uvođenje predmeta kao što je to uobičajeno za neke druge. Definitivno su radionice te koje učeniku daju mogućnost da kroz djelovanje, rad na nekom zadatku, vidi zapravo koliko griješi, koliko ima predrasuda ili koliko su lakovjerni u online okruženju i to jesu načini na koji će zapravo najviše naučiti”, istakla je Salibašić. 

 

Ona kaže da u okviru bosanskog jezika nastoji integrisati neke od tema koje se tiču digitalne i medijske pismenosti, ali i da vjeruje da veliki broj mladih ljudi nije nikako, ili ako jeste, onda je vrlo malo njih svjesno izazova koji postoje u online svijetu. Prema njoj bi medijska pismenost trebalo postati dio obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini. 

 

Učenici Druge gimnazije u Sarajevu Dženana Cviko i Anes Mašović, koji su posjetili instalaciju “The Glass room: Misinformation Edition”, koju je razvila organizacija Tactical Tech iz Berlina, i koja je nakon 54 zemlje svijeta predstavljena i publici u Bosni i Hercegovini, naglasili su kako je njima interaktivni dio izložbe bio jako zanimljiv, gdje su kroz igrice na tabletima mogli provjeriti svoje znanje o dezinformacijama i manipulativnom sadržaju.

 

“Ova izložba mi je pomogla da bolje uvidim na koji način Instagram na primjer i druge aplikacije navode da što duže vremena provedemo na njima i koje nas navode na neki sadržaj koji bi nama mogao biti zanimljiv. To mi je bilo interesantno, a što do sad nisam primijetila”, kaže Dženana.

 

Za Anesa su igre na tabletima, kako kaže, prikaz dobre primjene interaktivnih sadržaja u svrhu informisanja ljudi o onome šta rade na internetu te navodi da je o ovome važno govoriti. 

 

On je dodao i da su mladi svjesniji opasnosti na internetu nego što su bili ranije, ali i da su ravnodušni prema svemu onome što se tiče digitalnog prostora.

 

“Iako znamo sve te opasnosti, iz nekog razloga ne poduzimamo određene postupke koji bi nas dalje zaštitili. Po meni najveća opasnost u online okruženju je ako se baze podataka neke firme, na primjer Facebooka ili Instagrama, hakira i podaci poput šifri i e-mailova se nakon toga rašire. To se desilo više puta, npr. TikToku se to desilo, Instagramu i Facebooku i mislim da je to jedna od najopasnijih stvari zato što jedna petina svijeta koristi Facebook. Ako su te najveće firme veoma osjetljive na takve digitalne napade, onda u realnosti nismo uopće bezbjedni, naše informacije nisu bezbjedne ni sa kim”, kaže Anes. 

 

I Dženana smatra da je mnogo opasnosti u digitalnom svijetu, ali da je najveća opasnost uzimanje korisničkih podataka bez odobrenja.

 

“Mislim da bi najveća opasnost mogla biti da određeni ljudi hakuju naše profile na društvenim mrežama a onda da ti ljudi koriste naše profile u negativne svrhe koji mogu biti jako opasni i zbog kojih možemo biti krivično gonjeni”, kaže ona.

 

Najveći problem i najveća opasnost mladih je njihova znatiželja, kaže Adila Salibašić, navodeći kako smatra da postoje mladi koji idu u dublje nivoe interneta, a ističe i postojanje bullyinga, za koji kaže da je prebačen u online svijet.

 

“Društvo, počev od škole, socijalnih radnika, psihologa i roditelja, nemaju nikakvog saznanja ili minimalno znaju o tome kako djeca komuniciraju, do koje mjere to ide, kakvim vrstama nasilja su zapravo izloženi, a neki podaci pokazuju da su svakodnevno izloženi i da je riječ o stravičnim situacijama i u konačnici vidimo i povećan broj smrtnosti, odnosno samoubistava među djecom i adolescentima kako se sve više okrećemo online svijetu”, istakla je Salibašić. 

 

Ključ je, smatra ona, u pronalaženju načina, ne da se mladi kontrolišu, već da ih se educiraju o svim izazovima koji će pred njih biti postavljeni i da im se ukaže na to koliko nekada njihove šale znaju biti okrutne i predstaviti im način na koji se percipiraju u online svijetu.