O pravnom okviru za slobodu medija razgovaralo se na javnoj debati, koju su u Zenici organizovali Mediacentar, Udruženje 'JaBiHEU' i Vijeće za štampu i online medije u BiH

foto: Mediacentar Sarajevo

O tome kako zaštititi integritet profesije i pravo građana na informisanje, ali i o tome da Bosna i Hercegovina nema zakone koji regulišu medijski prostor, a sloboda medija postaje luksuz, razgovaralo se na javnoj debati „Integritet medija i sloboda govora: Kuda dalje?“, održanoj u Zenici.

Debata je treća u nizu javnih debata koje se održavaju u okviru projekta Reforme za integritet medija i slobodu govora koji provodi Mediacentar Sarajevo, Udruženje „JaBiHEU“ i Vijeće za štampu i online medije u BiH.

Ono što predstavlja najveći problem novinarima su, prema mišljenju Tarika Moćevića, projektnog koordinatora u Mediacentru, pritisci kroz SLAPP tužbe, prijetnje novinarima, fizički napadi, ali i cenzura, koja dolazi kroz kriminalizaciju klevete u entitetu Republika Srpska i druge pritiske.

Svi problemi su, kako je dodao, povezani sa ključnim zakonima koji nedostaju u Bosni i Hercegovini, zbog čega Mediacentar Sarajevo godinama zagovara njihovo usvajanje – zakon o elektronskim medijima, zakon o elektronskim komunikacijama i zakon o transparentnom vlasništvu nad medijima.  

„Zato smo tu – da čujemo od novinara u lokalnoj zajednici, mladih, ljudi iz civilnog društva… koji su problemi s kojima se suočavaju“, rekao je Moćević.

U kontekstu napada na novinare, kao pozitivnu stvar je spomenuo uspostavljanje kontakt tačaka u ministarstvima unutrašnjih poslova i tužilaštvima.

Velida Kulenović, predsjednica Kluba BH novinari u Zenici i potpredsjednica Udruženja BH novinari, kaže da je imenovanje kontakt tačaka važno jer se stvara sigurnije okruženje. Zadatak kontakt tačaka je da se brzo procesuiraju eventualni napadi na novinare.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, koji su predstavljeni na debati, ove godine su podnesene tri prijave za napade na novinare – jedna se odnosila na napad na život i tijelo, a dvije za ugrožavanje sigurnosti. Cilj kontakt tačaka je, kako je rečeno, saradnja sa novinarima kako bi se pravovremeno i što brže reagovalo na prijavu za napad.

Da je važno usvajanje zakona o elektronskim medijima, zakona o elektronskim komunikacijama i zakona o transparentnom vlasništvu nad medijima, smatra i Kulenović, koja je rekla da se nedonošenje adekvatne zakonske regulative prelijeva na rad novinara u lokalnim zajednicama.

Podsjećajući na istraživanje Udruženja BH novinari u kome su analizirani programi 15 političkih stranaka, ističe kako je prva faza istraživanja pokazala da se njihovi programi ne projiciraju na zaštitu novinara i medijske slobode. Takvi rezultati nisu zadovoljavajući, dodaje Kulenović, te naglašava da je najveći broj pritisaka od nosilaca izvršne vlasti. Iz tog razloga je, kako kaže, neophodno da se njihovi programi prilagode i evropskim standardima, odnosno onome što BiH očekuje kad je u pitanju reformska agenda.

Podsjetila je i na drugu analizu, koja je rađena na nivou Zeničko-dobojskog kantona, gdje je pokazano da je više od polovine novinara koji su bili izloženi prijetnjama i pritiscima bilo od izabranih vijećnika ili predstavnika vlasti.

Neki od problema s kojima se suočavaju novinari su i da se krši Zakon o slobodi pristupa informacijama, odnosno da se novinarima onemogućava pristup informacijama.

Problemi na lokalnom nivou

U razgovor su se uključili i lokalni novinari koji su kao poseban problem istakli Kakanj, odnosno odluku koju je usvojilo Općinsko vijeće koja policiji daje mogućnost izdavanja prekršajnih naloga za vrijeđanje, prijetnje, omalovažavanje i „drzak govor“ na društvenim mrežama. Prema riječima učesnika, to znači da možete biti gonjeni ukoliko kažete nešto što se nekome ne sviđa.

„Ko će pravno odlučivati šta je dezinformacija, šta je SLAPP, kako ćemo spriječiti da vlast laskavu informaciju proglasi dezinformacijom“, pitaju se učesnici.

Prema stajalištu MUP-a ZDK, koje se moglo čuti na debati, policijski službenici ne mogu i ne smiju dokumentovati kao prekršaj svaku prijavu, a i velika je odgovornost na policajcu kada prima prijavu da je odmah ne definiše kao prekršaj već mora utvrditi da li je prekršaj da se ne bi narušila sloboda izražavanja.

Za isti grad je istaknut i problem izdvajanja novca za, kako je rečeno, preferirane medije, od kojih je jedan medij nepoznat. Kulenović je replicirala te rekla da je „uredu podijeliti javni novac, ali transparentno i sa unaprijed poznatim kriterijima“. Ta informacija, kako je rekla, govori da je „potreban zakon o transparentnosti medijskog vlasništva jer ne znate ko je medij kome je dodijeljen novac“. Poručila je i da „nije uredu da se političari eksponiraju kao da oni dijele novac iz svojih džepova“.

Novinari su tokom debate govorili i o SLAPP tužbama koje se podnose protiv njih, ali i ugrožavanja sigurnosti i imovine, kao što se dogodilo kolegi iz Doboja kojem je kuća zapaljena nakon objavljenog članka, zbog čega sumnja da je taj napad bio povezan sa njegovim radom.

Podaci BH novinara su pokazali da se u Bosni i Hercegovini vodi gotovo 300 tužbi protiv novinara i medija, a takve tužbe su namijenjene finansijskom iscrpljivanju medija. Mnoge nevladine organizacije, među kojima je i Mediacentar, iz tog razloga zagovaraju usvajanje anti-SLAPP odredbi.

Moćević je istakao da se donošenje zakona ne provodi uz opravdanje da je riječ o komplikovanim procedurama.

Tokom rasprave moglo se čuti i kako se komplikovan sistem može prevazići ukoliko imate zajedničku intenciju.

„Imamo problem namjera i zbog čega se kod nas u predstavničkim tijelima donose zakoni? Ne donose se da bi zaštitili nego da bi obezbijedili poziciju onima koji su na poziciji. Interes je da obezbijede sebe. Naravno da će se takva nevolja preliti i na medije i na sve druge kategorije. Treba nam unutrašnje ispiranje namjera, na način ako dođete do političke pozicije da shvatite da ste na toj poziciji jer trebate nešto promijeniti. Kod nas se dolazi da biste obezbijedili svoj paušal“, rečeno je na debati.

Iz pozicije vlasnika portala ukazano je na probleme u vezi sa finansiranjem, uz napomenu kako nije jednostavno doći do sredstava, zbog čega bi važno bilo napraviti Fond za finansiranje medijskog pluralizma.

Razgovaralo se i o promjeni vlasništva medija u Srbiji, poput N1, Nova, Danas, Radar, koji su prešli pod novo vlasništvo, te je istaknuto kako će to biti „poruka svim kućama“ koje rade nezavisno.

„Ljudi bježe glavom bez obzira iz medija. Problem je i u tome što u medijima imate to da se direktori dovode po političkoj pripadnosti, a direktori dovode urednike, pa to ide i do portira. Dešava se da ti se uvjetuje od koga ćeš uzeti izjavu ili da ne pustiš izjavu onoga od koga si uzeo. Promovišete onoga koga morate zbog plate koja je mizerna. Morate imati dobru platu i dobar odgoj da biste bili nezavisni. Nemamo danas nezavisnih kuća, a ovo malo 'nezavisnih' kuća suočava se s ogromnim problemima. Pogledajte kako novinari postaju portparoli, savjetnici, a koga su ranije promovisali“, istaknuto je na javnoj raspravi.

Zaključeno je da je situacija dugoročno loša, ali da rješenja postoje. Ono što preostaje jeste da se nastavi sa razgovorom i zagovaranjem strateškog pristupa.

___