U okviru projekta Partnerstvo za razvoj medija u jugoistočnoj Evropi, 5. i 6. marta u prostorijama Media Centra Sarajevo, održana je radionica i diskusija na temu “Radna prava u medijima i kako ih unaprijediti”.

Tokom dvodnevne radionice, učesnici su imali priliku da slušaju izlaganja o ključnim pitanjima i problemima koja su vezana za ostvarivanje radnih prava, preporukama za unapređenje postojećeg stanja u kojem se nalaze novinari, te zagovaranju, kao strateškom procesu koji bi mogao dovesti do pozitivnih promjena. Radionicu, u kojoj su učestvovali predstavnici sindikata, novinarskih udruženja, organizacije civilnog društva, predstavnici javnih institucija, i drugi akteri relevatni za radna prava ali i novinari i studenti, vodili su Radenko Udovičić, direktor Media plan instituta, Borka Rudić, generalna sekretarica Udruge/Udruženja BH novinari, te Cristina Lupu iz Centra za neovisno novinarstvo iz Bukurešta koja je učesnicima približila koncept zagovaranja.

O problemima u domenu radnog prava sa kojima se suočavaju novinari, Udovičić je istakao da su ugovori o djelu koje novinari sklapaju sa medijskim kućama jedan od ključnih problema koji onemogućavaju konzumiranje radnih prava. "Ugovori o djelu mogu biti samo kratkoročno rješenje. Ukoliko novinari rade u kontinuitetu, odnosno duže od tri mjeseca, oni moraju biti prijavljeni od strane poslodavaca. Također, potrebno je da se ubrzaju procesi koji tretiraju radna prava. Prema podacima iz Opšinskog suda u Sarajevu, radno - pravni procesi mogu trajati i do 18 mjeseci, što je stravično dug period koji prosto destimulira one čija su radna prava povrijeđena." 

O povredama radnog prava govorili su i novinari koji su učestvovali u radionici. Velida Kulenović, dopisnica Radija Federacije iz Zenice, istakla je da je danas mladim novinarima i svima onima koji žele da rade u medijskoj industriji teže nego ranije. "Osamdesetih godina posao je sam po sebi podrazumjevao zasnivanje radnog odnosa. Danas novinari sve češće i sve više rade bez ikakvog ugovora o radu, rade praktično na crno. A u prilici su, takva je tehnologija i takav je život da rade po petnaest sati dnevno i da rade bez slobodnih dana i bez praznika, da nemaju plaćene ni godišnje odmore, da nemaju neke naknade koje su inače zakonom zagarantovane. S obzirom na najavljenu izmjenu radnog zakonovdavstva koje podrazumjeva ukidanje ugovora na nedodređeno vrijeme, to će biti još teža situacija, jer poslodavac vaš može zaposliti na određeno i može vam praktično otkazati radni odnos kad to želi. To će biti još teža situacija za novinare."

Govoreći o zagovaranju radnih prava novinara, Cristina Lupu, iz Centra za neovisno novinarstvo iz Bukurešta, kazala je da novinarstvo, za razliku od tema koje su više fokusirane na ljudski faktor i emocije, ponekad težak teren za zagovaranje. "Postoje teme koje je lako zagovarati, poput prava djece ili prava životinja, gdje možete koristiti vrlo snažne poruke koje emotvno utiču na ljude. S druge strane, kada radite zagovaranje na nekoj temi koja ne utiče na emocije, poput novinarstva, morate tome pristupiti kreativno i iskoristiti sva sredstva koju su vam na raspolaganju kako bi vaša kampanja bila uspješna. Međutim, prednost zagovaranja u novinarstvu je to što novinari odlučuju koja će tema biti aktuelna."

Borka Rudić, koja je se fokusirala na zagovaranje u lokalnom kontekstu, kazala je kako je ova radionica dala doprinos u definiranju problema u sektoru radnih prava novinara te da su tokom radionice identificirali problem u zakonskom okviru u funkcioniranju institucija i znanju ili neznaju samih novinara i medijskih uposlenika o ovoj temi, prava koja proističu iz radnog odnosa. "Mi sad moramo kroz institucije kao što su sindikati, udruženja i medijske organizacije, napraviti set preporuka i vlastitih strategija i akcija zagovaranja."

Rudić je također istakla dajoš jedna uspješna stvar koja je proizašla iz ove radionice jeste činjenica da su ljudi iz oba bh entiteta, postali potpuno svjesni redukcije radnih prava zbog toga što imamo zakonodavni okvir podjeljen na dva entiteta, I da je vlast u svakom od tih entiteta zakone o radu definirala prema nekim svojim standardima, a ne međunarodnim konvencijama o zaštiti radnih i socijalnih prava. "Ovo je posljednji alarm za jednu zajedničku akciju za međunovinarsku solidarnost i međusindikalnu solidarnost u smislu harmonizacije zakona i osiguranja jednakog nivoa prava za sve medijske uposlenike u Bosni I Hercegovini, bez obzira u kojem entitetu se nalaze."

U okviru projekta "Partnerstvo za razvoj medija u jugoistočnoj Evropi", bit će zagovarana neka od rješenja za poboljšanje radnih prava novinara.

Galerija fotografija sa radionice dostupna je na Facebook stranici Mediacentra.

Partnerstvo za razvoj medija u jugoistočnoj Evropi je regionalno partnerstvo organizacija civilnog društva iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Bugarske i Rumunije, čije je cilj pružiti podršku neovisnosnom i odgovornom novinarstvu na zapadnom Balkanu, kroz fokus na pitanja vezana za radna prava novinara, medijske slobode i medijsku pismenost. 

Svi sadržaji projekta omogućeni su uz finansijku podršku Evropske Unije. Sadržaji su isključiva odgovornosti Centra za neovisno novinarstvo i partnera iz regije, i ne može se pod bilo kojim okolnostima smatrati da odražavaju stavove EU.