Aktuelna kriza slobode, kvaliteta i legitimnosti s kojom se suočavaju mediji u Bosni i Hercegovini (BiH) dodatno se produbila 2025. godine, jer se prostor za nezavisno i slobodno novinarstvo nastavio sužavati zbog sistemskih političkih pritisaka, finansijske nestabilnosti i izazova u održavanju povjerenja javnosti.

Mediji se u široj javnosti doživljavaju kao politički kontrolirani, u okruženju u kojem su profesionalni novinari u velikoj mjeri marginalizirani i izloženi ozbiljnim ograničenjima sloboda.

Ovaj nastavak istraživanja Budućnost medija nadovezuje se na prethodna saznanja kroz analizu kvalitativnih podataka prikupljenih putem fokus grupa s građanima, medijskim profesionalcima i građanima s značajnim društvenim i kulturnim kapitalom. Učesnici u istraživanju su komentirali da medijski sistem ne informira javnost efikasno, ne osigurava odgovornost i ne pruža prostor za javnu raspravu – te time ne ispunjava osnovne uloge medija u demokratiji.

Nalazi ukazuju na fragmentirano okruženje oblikovano globalnim trendovima, ali i domaćim specifičnostima. Medijski prostor odražava globalne fenomene poput digitalne disrupcije, algoritamske segmentacije i erozije zajedničkog informacijskog prostora. Istovremeno, dodatno je razbijen polarizacijom medija u BiH duž političkih, etničkih i ideoloških linija, kao i različitim politikama u okviru složene administrativne strukture zemlje.

Novinari u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa sve većim napadima i pritiscima, koji su sve vidljiviji i u zakonodavnom okruženju, posebno u Republici Srpskoj, uz pokušaj da se uvede “zakon o stranim agentima” – što signalizira daljnju demokratsku regresiju nakon ponovne kriminalizacije klevete. Razmišljanja medijskih profesionalaca o trendovima iz prethodnih istraživanja uglavnom su potvrdila ranije nalaze, s posebnim naglaskom na povećane finansijske pritiske uzrokovane povlačenjem i smanjenjem značajnih međunarodnih donatorskih sredstava, kao i gašenjem ili smanjenjem redakcija povezanih s tim izvorima.

Građani uključeni u istraživanje opisali su informacijski zamor, konfuziju, izbjegavanje vijesti i nepovjerenje kao aspekte svog odnosa prema medijima. Diskusije su ukazale na sve manji generacijski jaz u medijskim navikama, budući da su i mlađi i stariji učesnici naveli da su im društvene mreže i online mediji primarni izvor informacija. Dio učesnika istakao je da više vjeruje pojedincima nego institucijama kada je riječ o utjecaju na oblikovanje javnog diskursa.

Istaknuto je da budućnost medija ovisi o uspješnom odgovoru na izazove pronalaženja alternativnih izvora prihoda, prevazilaženja prepreka u distribuciji sadržaja radi dosezanja publike, te osiguravanja zaštite medijskih sloboda uz istovremeno uređenje tržišta. Iako su pojedini medijski profesionalci izrazili zabrinutost zbog regulatornih rješenja i nepovjerenje u zakonodavni proces, većina smatra da je nužno urediti oblasti poput transparentnosti vlasništva nad medijima. Tehnološka prilagodba, iako rijetko spominjana, ostaje stalan izazov, uprkos tome što BiH dosljedno zaostaje za novim trendovima.

Na osnovu diskusija sa građanima, medijskim profesionalcima i građanima s značajnim društvenim i kulturnim kapitalom, proizašao je skup preporuka za unapređenje budućnosti medija u Bosni i Hercegovini, koje se nude u zaključku izvještaja.

Kompletan izvještaj na bhs jeziku dostupan je ovdje.

Za izvještaje iz drugih zemalja, posjetite stranicu: https://futureofmedia.seenpm.org/.