Elementi novinarstva

Publikacija

Elementi novinarstva

Naslov: „Elementi novinarstva: Šta bi ljudi koji se bave novinarstvom trebalo da znaju i šta bi javnost trebalo da očekuje“ („The Elements of Journalism: What Newspeople Should Know and The Public Should Expect“)

Autori: Bil Kovač i Tom Rozenstil

Izdavač: CID Podgorica, Institut za medije Crne Gore, 2006.

Orginalno izdanje na engleskom jeziku: Three Rivers Press

Elementi novinarstva je studija u kojoj autori, dvojica istaknutih američkih novinara, Bil Kovač i Tom Rozenstil, u devet poglavlja govore o devet principa koji treba da budu temelj za profesionalno i nezavisno novinarstvo. 

Pohvale vrlo uticajnih akademskih i novinarskih pera širom sveta najavljuju studiju  kao izuzetnu i izazovnu. U njima se, između ostalog, kaže:

„Jedna od najprovokativnijih knjiga o ulozi informisanja tokom više od trideset godina i jedna od najznačajnijih knjiga ikad napisanih o izveštavanju“, African Sun Times; „Najznačajnija knjiga o odnosu između novinarstva i demokratije objavljena u poslednjih pedeset godina“, Roy Peter Clark, Poynter institut; “Među mnogim knjigama koje su napisane o tome kako se izveštava ova najbolje opisuje nedostatke, suptilne karakteristike i mogućnosti modernog novinarstva“, Tom Goldstein, Dekan Fakulteta za novinarstvo, Univerzitet Kolumbija.

Knjiga je nastala na temelju saznanja dobijenih iz trogodišnjeg obimnog istraživanja o stanju u novinarstvu danas, koje je obavio Komitet angažovanih novinara (Committee of concerned journalists) čiji je predsednik jedan od autora, Bil Kovač. Istraživanje, za koje autori tvrde da je „najsistematičnije i najsveobuhvatinije ispitivanje koje su ikad sproveli novinari u Americi“, obuhvatalo je: javne forume uz prisustvo oko 3000 ljudi na kojima je o svojim iskustvima u radu svedočilo oko 300 novinara, više od sto sati razgovara sa novinarima koje je obavio partnerski tim univerzitetskih istraživača, dve ankete sa novinarima u kojima su pitani o principima kojima se rukovode u poslu, kao i samit sa stručnjacima iz oblasti novinarstva o Prvom amandmanu američkog Ustava koji garantuje slobodu štampe. U okviru ovog istraživanja sačinjeno je i desetak obimnih studija o novinskom izveštavanju u saradnji sa Projektom za isticanje u novinarstvu (Project for Excellence in Journalism) čiji je direktor drugi autor knjige, Tom Rozenstil.

Svrha novinarstva i 9 načela

Pre nego što se u devet poglavlja Elemenata novinarstva razmotre temeljna načela koja su važna za očuvanje slobode ove profesije, u uvodnom poglavlju se razmatra šta je njena svrha, i tako se ustanovljava vrednosno jezgro na koje će se nasloniti dalje promišljanje načela kojih treba da se drže novinari u svom poslu. Svrha novinarstva je ukratko definisana kao pružanje informacija koje su potrebne ljudima da bi bili slobodni i učestvovali u upravljanju sobom, a devet principa koji se izdvajaju kao temelj novinarstva su sledeći:

1. Prva i najvažnija obaveza novinarstva je obaveza prema istini

2. Prva i najvažnija lojalnost novinarstva je ona prema građanima

3. Suština novinarstva je disciplina proveravanja

4. Oni koji se bave novinarstvom moraju da zadrže nezavisnost u odnosu na one o kojima izveštavaju

5. Novinarstvo mora nezavisno da nadzire vlast

6. Ono mora da obezbedi forum za javnu kritiku i kompromis

7. Ono mora da teži da ono što je značajno učini zanimljivim i relevantnim

8. Novinarstvo mora da učini da vesti budu sveobuhvatne i proprocionalne

9. Onima koji se bave novinarstvom mora se dozvoliti da rade prema sopstvenoj savesti

Novina pristupa u ovoj studiji je u tome što se odstupa od tradicionalne knjiške teorije novinarstva, tako što su uobičajeni principi kao što su poštenje i ravnoteža izostavljeni iz 9 bazičnih načela. Oni se dovode u pitanje jer su „suviše neodređeni da bi se uzdigli do nivoa suštinskih elemenata profesije“.  Autori tvrde i da su mnoge tradicionalne ideje o elementima novinarstva obavijene velom mitova i zabluda. Jedna od njih je na primer „da nezavisnost zahteva da novinari budu neutralni“. „Neutralnost ili uravnotežavanje neke priče“, tvrde Kovač i Rozenstil, „tako što će se biti pošten prema obema stranama može da ne bude pošteno prema istini, ukoliko obe strane zapravo nemaju podjednaku težinu.“

Primeri, istraživanje, literatura

Poglavlja počinju izlaganjem dobro odabranog primera iz prakse novinarstva kako bi se ocrtao problem koji provocira preispitivanje i formulisanje određenog principa. Zatim se uključuju saznanja iz istraživanja i uz pozivanje na literaturu (filozofsku, istorijsku, sociološku, antropološku i onu koja se bavi novinarstvom i istorijom novinarstva) razmatra se šta sačinjava određeno načelo kojim bi novinarstvo moralo da se vodi.

Tako na primer, poglavlje u kome se objašnjava da je prva i najvažnija obaveza novinarstva - obaveza prema istini, počinje prikazom slučaja kada je nakon Kenedijevog ubistva, američki ministar odbrane Robert McNamara, po povratku iz Sajgona, lagao na konferenciji za štampu da je napredak američke vojske u vijetnamskom ratu impresivan, što je osam godina kasnije razotkriveno objavljivanjem dokumenata iz Pentagona.

Iz ovog primera proizilazi preispitivanje o tome šta je istina i kako do nje doći, budući da su u ovom slučaju novinari tačno preneli ono što je ministar govorio, ali su njegove reči bile laž. U razmatranje ovog pitanja uključeni su, zatim, primeri iz anketa i razgovora sa novinarima, uz pregled predstava o istini kroz istoriju – u represivnim sistemima uopšte, posebno u srednjem veku i sve do rođenja demokratskih teorija u 19. veku. Dalje se govori i o novinarskoj polemici u Americi o ovom pitanju na početku 20. veka, a potom se preispituju dileme i problemi u formulisanju pojma istine u novinarskom poslu danas (da li je to izveštavanje o činjenici ili istini o činenici, da li je to, zapravo, tačnost, može li se u definiciji umesto istine upotrebiti poštenje i uravnoteženost, itd).

Novinarstvo i demokratija

Ova studija je jedinstvena i po tome jer je namenjena i novinarima ali i onima koji konzumiraju vesti, što proizilazi iz uverenja kojim je prožeta cela knjiga, da stanje u medijima ima direktnog uticaja na kvalitet demokratije. Treba naglasiti da bi Elementi novinarstva bili posebno dragoceni za urednike i vlasnike medija jer su autori i počeli da ih pišu, između ostalog, podstaknuti potrebom da se progovori o ekonomskom pritisku na redakcije koji je u mnogome izmenio profesiju na kraju 20. veka. Svest o finansijskoj presiji na proizvodnju informacija prisutna je u najvećem delu Kovačeve i Rozenstilove analize, a o tome kako nekada dominantnu političku cenzuru danas smenjuje cenzura koja proizilazi iz ekonomske zavisnosti medija jer oni postaju deo velikih kompanija, posebno se govori u poglavlju pod nazivom „Za koga rade novinari“, u kome se objašnjava načelo po kome je prva i najvažnija lojalnost novinarstva ona prema građanima. U ovom poglavlju se razmatra na koji način redakcija i marketing u medijima mogu da komuniciraju, da li novinarima pomaže ukoliko se fizički odvoje od „sektora prodaje“ i kome vlasnici medija i poslovni direktori treba da budu privrženi u odlučivanju.

Bil Kovač, predsedavajući i direktor Komiteta angažovanih novinara, je bivši upravnik Fondacije za novinarstvo Nieman na univerzitetu Harvard, dobitnik je nagrade Elijah Parish Lovejoy, a bio je i šef vašingtonske kancelarije lista New York Times i urednik lista Atlanta Journal and Constitution.

Tom Rozenstil, direktor i osnivač Projekta za izuzetnost u novinarstvu, radio je kao medijski kritičar za list Los Angeles Times i kao glavni kongresni dopisnik za list Newsweek. Zamenik je predsedavajućeg Komiteta angažovanih novinara. Početkom 2007. godine objavljeno je kompletno ažurirano i revidirano izdanje orginala ove knjige na engleskom jeziku.

Napisala: Valentina Delić, slobodni novinar