Kako se primjenjuju zakoni o slobodi pristupa informacijama u zemljama bivše Jugoslavije? Primjeri iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije, međutim, pokazuju da je entuzijazam, s manjim izuzecima, već splasnuo nakon usvajanja zakona. Nevladine organizacije su se prve umorile nakon što su zakone “izgurale” u parlamentima, novinari pokolebali zbog zakonskih procedura i rokova, a državnim organima više ništa i ne treba pa da “olabave” obaveze koje im nameću ovi zakoni.

U cilju provjere praktične primjene Zakona o pravu na pristup informacijama u Hrvatskoj, Koalicija nevladinih udruga poslala je ukupno 256 zahtjeva za pristup informacijama na različite adrese tijela javne vlasti. Odgovoreno je na 135 zahtjeva. U 118 slučajeva odgovor bio potvrdan, dok su u 17 slučajeva zahtjevi bili odbijeni.

Novinar koji je odlučio da traga i radi sa tajnim dokumentima mora posjedovati bar dva talenta – istraživački i narativni. Međutim, prije nego što počne, biće mu potreban još jedan – borilački – u susretu sa birokratama koji čuvaju tajne i koji su odgovorni za skidanje oznake povjerljivosti sa dokumenata koje ste tražili.

Mnogi novinari misle da je Zakon o slobodi pristupa informacijama zakon za novinare, no novinari po tom zakonu nemaju nikakve posebne privilegije. Ovaj zakon omogućava slobodan pristup informacijama u posjedu javnih vlasti svima – svim fizičkim i pravnim licima (kako piše u Zakonu), to jest svim građanima, organizacijama, udruženjima, preduzećima... No to je tek jedna od zabluda.

Zakon o slobodnom pristupu informacijama omogućava efikasniju kontrolu državnih institucija u i efikasniju borbu protiv korpucije. Pitanje je, međutim, da li će zaustaviti „tabloidizaciju“ Srbije. Jedna od mana srpskog zakona je da ne predviđa zaštitu «insajdera».

Sabor Republike Hrvatske usvojio je Zakon o pravu na pristup informacijama. Zakon je izglasan po hitnom postupku 15. listopada 2003. godine, a objavljen je u Narodnim novinama 172/2003 (vidi: www.nn.hr).

U Makedoniji se priprema Zakon o pristupu javnim inofrmacijama. Sa izuzetkom Zakona o javnom informisanju, koji se nije mijenjao od 1973. god., još uvijek nema drugih odredbi koje u Makedoniji regulišu posao novinara u pogledu lakšeg pristupa informaciji i institucijama koje imaju tu informaciju.

Koalicija 19 nevladinih udruga JAVNOST IMA PRAVO ZNATI, koja je i inicirala donošenje Zakona o pravu na pristup informacijama, nezadovoljna tekstom usvojenog Zakona uputila je krajem svibnja 2004. godine slijedeći Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama

Zakoni Republike Srbije ne obezbeđuju opšte pravo na pristup informacijama. U propisima u kojima je u određenoj meri priznato, to pravo ograničeno je na više načina.

Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama