Kako pisati narativne priče u kratkim rokovima? Da li je to uopšte moguće? Koje ćete kompromise biti primorani da napravite? Šta vaša priča mora imati ako želite da je čitaoci intimno dožive, da nadraste „suvi“ novinski izvještaj, uprkos činjenici da za čitav proces rada na tekstu imate jedva par dana, ili čak samo jednu smjenu?

Teorijski, autorizacija je potvrda autentičnosti izjave ili razgovora namenjenog objavljivanju. U praksi, ona više služi političarima i drugim zvaničnicima kao mehanizam zloupotrebe i kontrole medija i nije u funkciji preciznijeg iskazivanja stava.

Iskustvo upozorava da su u Srbiji istraživanja javnog mnjenja, posebno kada su u pitanju političari i njihov rejting, najčešće nepouzdani pokazatelji. Prvi razlog da im se ne veruje je kada se krije naručilac. Ali, šta ćemo onda s njima?

Političari, ali ne samo oni, svode medijske slobode na pravo novinara da neselektivno ocrnjuju ljude bez posljedica. Takvo stanovište ne samo da nije univerzalna istina, već predstavlja i opasno pojednostavljivanje uloge slobodnih medija u društvu koje želi da postane istinski demokratsko i pravedno.

U BiH ni na jednom nivou vlasti nema specijalizovane institucije koja bi uopšte registrovala, a kamoli radila na suzbijanju ilegalne trgovine umjetninama, antikvitetima ili arheološkim nalazima, kao da ovaj oblik kriminala ni ne postoji. Ovo su zabrinjavajuće činjenice koje je otkrio novinar ONASA-e Dževad Ćesko radeći na nedavno objavljenoj priči za program „Istraživačko novinarstvo i organizirani kriminal“.

Iako je Bosna i Hercegovina prva zemlja u regionu koja je uvela Zakon o slobodi pristupa informacijama, ni nakon 6 godina rezultati njegove primjene nisu zadovoljavajući. Ne postoji mehanizam za efikasnu implementaciju Zakona, u čijem tekstu nema ni konkretnih novčanih kazni za prekršioce. Neophodno je uvesti instituciju Povjerenika za informacije čije bi odluke bile obavezujuće, a njegovu nadležnost proširiti i na Zakon o zaštiti tajnosti podataka.

Početnike u redakcijama niko ne uči tehnikama intervjua, iako je to možda i najteži zadatak sa kojim se sreću. Evo tri vežbe koje je trener ponudio koleginici na početku karijere, na osnovu tri njena

Branislav Grković, polaznik “Programa istraživačkog novinarstva: Priče na temu organiziranog kriminala” NetNovinar trening centra Mediacentra Sarajevo i Centra za istraživačko novinarstvo iz Zagreba, otkrio je da zakoni u Srbiji posjedovanje dječje pornografije ne tretiraju kao krivično djelo. Priča je objavljena na četiri strane u listu “Vreme”, 08. februara 2007. i možete je pročitati ovdje.

Priča “Pranje novca ponovo će se kažnjavati” autorice Andreje Kasanić, nastala u prvoj generaciji “Programa istraživačkog novinarstva: Priče na temu organiziranog kriminala” NetNovinar trening centra, uzrokovala je da se u Kazneni zakon Rebublike Hrvatske ponovo uvrsti odredba o kažnjavanju “pranja novca”.

Precizno se dogovori sa urednikom. Počni da pišeš na vreme. Najviše vremena posveti najvažnijim stvarima. Ubedi urednika da je priča važna. Sam očisti tekst od suvišnih reči i izraza. Najmanje značajne stvari postavi na kraj teksta. Budi spreman da sam skratiš svoj tekst.