Novinari žele da budu izuzeti od odgovornosti za krivična djela, čime bi bili zaštićeni od mogućih zloupotreba i pritisaka u svom radu. Njihov argument je da će mehanizmi samokritike biti ojačani ukoliko se to desi. Vlada, međutim, odbacuje ovaj argument, smatrajući da kleveta i uvreda nisu isključivo pitanja novinarske prakse.

U novom Krivičnom zakoniku Crne Gore, koji je stupio na snagu početkom aprila 2004., kleveta je i dalje tretirana kao krivično djelo. Ukinuta je, međutim, mogućnost izricanja zatvorske kazne i zamijenjena je novčanom kaznom. Minimalna novčana kazna iznosi 1.200 eura. Ukoliko osuđeni nema novca, kazna se izvršava tako što mu se za svakih 40 dosuđenih eura izriče dan zatvora, pod uslovom da osuđeni iza rešetaka ne može provesti više od šest mjeseci.

Hrvatski propisi koji reguliraju odgovornost nakladnika i autora u sporovima radi povrede ugleda i časti nisu samo nekoherentni, već ih se - osobito kaznene norme - nikako ne može smatrati sukladnima standardima suvremenog medijskog prava. To, dakako, nisu puki akademski problemi, već okolnosti koje na praktičnoj razini ograničavaju pluralizam i kontrolnu funkciju medija u Hrvatskoj.

Na predlog Vlade, Skupština Srbije je tokom 2004. usvojila izmene Zakona o krivičnom postupku. Međutim, do promena u Krivičnom zakonu koje se odnose na klevetu (visina kazne, teret dokaza, posebna zaštita javnih ličnosti) nije došlo. Tačnije, nije ukinuta pretnja zatvorskom kaznom zbog klevete (tzv. dekriminalizacija).

Istraživanje „Blic Newsa“ pokazalo je da nekadašnji gost Srbije i Crne Gore Đovani di Stefano nije, zapravo, Karlo Fabijani, čovek koji se u biografijama Željka Ražnatovića pominje kao jedan od dvojice pomagača u spektakularnom Arkanovom bekstvu iz dobro čuvanog holandskog zatvora.

Kada čujem ljude kako s ponosom ističu da su dali “obje” strane nekog pitanja, okrenem se i počnem tražiti potpunije izvještavanje. Teško je zamisliti da bilo koje bitno novinarsko ili menadžersko pitanje ima samo dvije strane.

Prije nepune tri godine u Bosni i Hercegovini je kleveta i oficijelno dekriminalizirana. Šta više, novi je zakon znatno liberalniji i moderniji. Ali, ipak je iznevjerio početna, mora se priznati, naivna nadanja novinara da ce tužbi za klevetu biti manje.

Uputstvo kako se pripremiti, preživeti i doneti dobar izveštaj sa uličnih događanja namenjeno je «trkačima», mladim i neiskusnim novinarima. Njih urednici šalju i na najvažnije političke događaje, kada se odvijaju na ulici i kada se očekuje višesatna neizvesnost.

Po čemu se narativno razlikuje od klasičnog novinarstva? Da li je to zaista novinarstvo? Da li se isplati? Koji su njegovi elementi? Da li se o svemu može pisati narativno? Šta se postiže narativnim pripovedanjem novinskog materijala?

Među svim komponentama efikasnog rukovođenja, povjerenje je najvažnije. Ljudi moraju vjerovati u vaše sposobnosti i vašu odanost njihovim interesima. Bez povjerenja, svaki autoritet će se umanjiti a uticaj izblijediti.