Trojica američkih kolega, zabrinuti zbog osipanja dobrih mladih novinara štampanih medija, pišu šta urednik mora biti da ih zadrži u redakciji. Prvi smatra da urednik mora odvojiti i vremena za pisanje. Drugi - da mora biti diplomata između novinara, managementa i čitalaštva. Treći ga vidi kao nekoga ko ima opipljive vještine novinara i intuiciju dobrog vođe.

Kleveta u medijima česta je tema rasprava i sporova u zemljama zapadnog Balkana. Za to postoje dva osnovna razloga: brojnost sudskih procesa protiv novinara i urednika, kojih ima na stotine, i sve češći zahtjevi medijske zajednice za dekriminalizacijom klevete. Ali, svaki put kad se pomene dekriminalizacija klevete lokalne vlasti po pravilu uvijek izvlače isti rezervni argument: zašto da klevetu izbacujemo iz krivičnog/kaznenog zakona kad to ne rade ni ostale evropske zemlje?

Nedavna presuda zagrebačkog Općinskog suda, kojom je istaknuti intelektualac, univerzitetski profesor u Rimu i poznati pisac i polemičar, Predrag Matvejević, zbog klevete drugog pisca (Mile Pešorda) osuđen na uvjetnu kaznu zatvora pet mjeseci, Hrvatskoj je donijela više štete nego koristi. Štete su mahom na političkom planu, a minimalne koristi

Stalni trener Poynter Instituta, Jill Geisler, nastoji da prevaziđe ustaljene, neproduktivne modele odnosa urednika i novinara. Za potrebe urednika koji žele da njihovi novinari "kritički razmišljaju", pretvorila je postojeću, glomaznu analizu kritičkog mišljenja, u niz pitanja kojima urednici mogu podstaći vještine i razumijevanja kod novinara.

Kada ideje presuše i ludi ritam svakodnevnog zahteva za kreativnošću, aktivnom potragom za temama i doslednošću u proveri informacija ophrvaju novinara, neke će kolege iskusiti nešto slično onome što pisci fikcije zovu "autorskom blokadom". Ako je situacija već tako očajna i ako ideje neće k vama, idite vi do njih - evo 35 predloga gde da ih potražite.

Objavljivanje telefonskih razgovora snimljenih bez znanja sagovornika kao i prisluškivanih razgovora u srpskim medijima veoma je često. Novinari rutinski snimaju sagovornike bez njihovog znanja, čak i kada im je cilj samo preciznije citiranje. Po zakonu, tajno snimanje, kao i objavljivanje takvih snimaka, može se tretirati kao krivično delo.

U cilju provjere praktične primjene Zakona o pravu na pristup informacijama u Hrvatskoj, Koalicija nevladinih udruga poslala je ukupno 256 zahtjeva za pristup informacijama na različite adrese tijela javne vlasti. Odgovoreno je na 135 zahtjeva. U 118 slučajeva odgovor bio potvrdan, dok su u 17 slučajeva zahtjevi bili odbijeni.

Ovog leta dobili smo (dez)informaciju da je eksploziv korišćen u napadima na London u julu kupljen u Beogradu; da je Slobodan Milošević sa Haškim tribunalom postigao nagodbu da buduću kaznu od dvadeset godina odleži u Rusiji; da Ratko Mladić od srpskih vlasti traži pet miliona dolara da se preda; da britanski tajni agenti dele silne pare jatacima Radovana Karadžića da kažu gde se on skriva, a oni samo što ga nisu odali.