Raste upotreba AI chatbotova za vijesti, ali nepovjerenje prema AI ostaje visoko.

Foto: Reutersotva škola za studij novinarstva

Praćenje tradicionalnih medija poput televizije, štampe i web portala nastavlja opadati, dok raste oslanjanje na društvene mreže, video platforme i online agregatore, pokazuje četrnaesto izdanje Digital News Reporta. Istraživanje Reutersovog instituta za studij novinarstva za 2025. godinu temelji se na podacima sa šest kontinenata i iz 48 tržišta, uključujući po prvi put i Srbiju. Istraživanje je provedeno putem online upitnika od sredine januara do kraja februara 2025. godine.

Izvještaj pokazuje da u većini zemalja tradicionalni mediji sve teže uspostavljaju vezu s publikom. Bilježi se pad interesovanja, nisko povjerenje i stagnacija u broju digitalnih pretplata.

Glavni autor izvještaja Nic Newman navodi da praćenje vijesti putem društvenih mreža i video platformi dodatno slabi uticaj “institucionalnog novinarstva i podstiče rast fragmentiranog alternativnog medijskog prostora, u kojem dominiraju podkasteri, youtuberi i tiktokeri”. Takođe upozorava da populistički političari širom svijeta sve češće zaobilaze tradicionalno novinarstvo i oslanjaju se na pristrasne medije, “javne ličnosti” i influensere koji rijetko postavljaju teška pitanja, a mnogi od njih šire lažne narative.

U nekim zemljama javne ličnosti i influenseri igraju značajnu ulogu u oblikovanju javne rasprave, što je naročito izraženo u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Nakon inauguracije Donalda Trumpa, petina ispitanika (22%) naišla je na vijesti ili komentare popularnog podkastera Joea Rogana. Nesrazmjerno veliki broj tih ispitanika čine mlađi muškarci, navodi se u izvještaju.

Upotreba društvenih mreža

Izvještaj bilježi rast broja društvenih mreža koje se koriste za praćenje vijesti. Tokom 2025. godine, 10 posto korisnika sedmično je koristilo deset mreža za informisanje, dok su prije deset godina koristili samo dvije. Uprkos tome, Facebook ostaje najpopularnija mreža za praćenje vijesti, a koristi ga 36 posto ispitanika globalno, a slijede YouTube (30%), Instagram i WhatsApp (19%), TikTok (16%) i X (12%).

TikTok je najbrže rastuća društvena i video mreža za praćenje vijesti, ali korisnici u zemljama gdje najbrže raste – poput Tajlanda i Malezije – vide TikTok, zajedno s Facebookom, kao jedan od glavnih izvora dezinformacija. Više od polovine ispitanika (58%) izjavilo je da su i dalje zabrinuti zbog sposobnosti da razlikuju tačne od netačnih informacija na internetu. Najviši nivo zabrinutosti zabilježen je u Africi (73%) i SAD-u (73%), dok je najniži u zapadnoj Evropi (46%).

Iako su mnoge novinarske i ljudskopravaške organizacije prestale koristiti X, podaci pokazuju da je korištenje te platforme za vijesti stabilno ili u porastu u brojnim zemljama. Najveći rast zabilježen je u SAD-u (+8 poena), Australiji (+6) i Poljskoj (+6). Od kada je Elon Musk preuzeo ovu mrežu 2023. godine, sve više konzervativno orijentisanih korisnika, naročito mladih muškaraca, počelo je koristiti X. Konkurentske mreže poput Threadsa, Blueskyja i Mastodona imaju vrlo ograničen doseg – 2% ili manje.

Video sadržaji postaju sve značajniji izvor vijesti, dok su podkasti posebno važni za dosezanje mlađe i obrazovanije publike. Udio korisnika koji prate vijesti putem videa na mrežama porastao je sa 52 posto u 2020. na 65 posto u 2025. godini. U Filipinima, Tajlandu, Keniji i Indiji sve je više onih koji radije gledaju vijesti umjesto da ih čitaju, što, zaključuju autori, dodatno podstiče rast formata koje vode influenseri.

U izvještaju se naglašava važnost podcasta, ali bilježe i razlike u njegovoj popularnosti među kontinentima. U SAD-u 15 posto ispitanika kaže da je slušalo barem jedan podcast u prethodnoj sedmici, dok u sjevernoj Evropi i dalje dominiraju javni servisi i tradicionalni mediji, a i prelazak na video formate odvija se sporije.

Upotreba umjetne inteligencije i povjerenje u medije

Chatbotovi i AI interfejsi sve se više koriste kao novi izvori vijesti, iako je ukupna upotreba još uvijek relativno niska. Sedam posto ispitanika globalno koristi AI za vijesti sedmično, a među mlađima od 25 godina taj broj dostiže 15 posto.

Publika u većini zemalja ostaje skeptična prema upotrebi AI-ja u novinarstvu, što, zaključuju autori, može povećati vrijednost vijesti koje proizvode ljudi. Ispitanici vjeruju da će AI učiniti vijesti jeftinijima za proizvodnju, ažurnijima, ali i manje transparentnima, manje tačnima i manje pouzdanima.

Podatak koji može ohrabriti medije jeste da ispitanici najčešće navode etablirane medijske brendove, uključujući javne servise i službene izvore, kao najpouzdanije, i to u svim starosnim grupama.

Još jedan pozitivan signal za medije jeste to što je ukupno povjerenje u vijesti (40%) ostalo stabilno treću godinu zaredom, iako je i dalje za četiri poena niže nego u periodu pandemije koronavirusa.

Medijske kuće i dalje se suočavaju s izazovima u povećanju broja digitalnih pretplata, jer većina ispitanika preferira besplatne vijesti. Ipak, udio onih koji plaćaju za bilo kakve online vijesti ostaje stabilan – 18 posto u grupi od 20 bogatijih zemalja. Najveći udio pretplatnika imaju Norveška (42%) i Švedska (31%), dok u SAD-u plaća 20 posto građana. U Grčkoj i Srbiji vijesti plaća 7 posto korisnika, a u Hrvatskoj samo 6 posto.

Srbija i Hrvatska

Srbija je ove godine po prvi put uključena u istraživanje, a podaci pokazuju da je ukupno povjerenje u medije među najnižima – iznosi svega 27 posto. Ispitanici medije percipiraju kao podložne političkim i poslovnim uticajima, a najnepouzdanijima se smatraju upravo najgledaniji i najčitaniji mediji, poput Informera i TV Pinka. S druge strane, mediji poput N1, Nove, Danasa i Vremena uživaju veći stepen povjerenja. Televizija i dalje ima važnu ulogu za starije građane, dok mlađe generacije preferiraju online izvore. Društvene mreže poput Facebooka, YouTubea, Instagrama i TikToka široko se koriste za informisanje u Srbiji.

U Hrvatskoj je ukupno povjerenje u vijesti u porastu, ali i dalje ostaje devet poena ispod nivoa iz perioda pandemije. Najveće povjerenje imaju komercijalni kanali Nova TV i RTL, dok je povjerenje u kablovski kanal N1 blago opalo, prema autorici Zrinjki Peruško, zbog smanjenog programskog sadržaja. Istraživanje pokazuje i trend opadanja korištenja vijesti u svim vrstama medija osim televizije, što, kako navodi autorica, može ukazivati na manju angažovanost publike između izbornih ciklusa. Za razliku od skandinavskih zemalja, u Hrvatskoj veoma mali broj građana plaća za online vijesti.

Cijeli izvještaj je dostupan ovdje.