Tri četvrtine osoba koje se bave provjeravanjem činjenica smatraju se novinarima, dok ih 40 posto vjeruje da je zadatak koji obavljaju, prije svega aktivistički, navodi se u novom izvještaju Reutersovog instituta za studij novinarstva.

 

U zapadnoj i sjevernoj Evropi, timovi za fact-checking većinom su dio već postojećih medijskih redakcija, a situacija je drugačija u istočnoj Evropi, gdje te grupe djeluju u sklopu nevladinih organizacija.

 

"Najviše osoba koje se bave provjeravanjem činjenica na području Balkana i bivšeg Sovjetskog Saveza bazirane su u nevladinim organizacijama koje se bave demokratizacijom: borbom protiv korupcije, promocijom društvenog angažmana, i uspostavljanjem kulture političke odgovornosti", navode autori izvještaja.

 

Više od 40 posto ispitanih odgovorilo je da je primarni cilj provjeravanja činjenica ili "poboljšanje kvaliteta javnog diskursa" ili "držanje političara odgovornim".

 

Kompletan izvještaj "Porast fact-checking stranica u Evropi" na engleskom jeziku dostupan je na ovom linku.

 

Izvor: Poynter, Reuters Institute