U RS-u samo 1,8 posto ispitanika ima povjerenje u nevladin sektor, a 43,7 posto smatra da OHR ima uticaj na medije.

Foto: BH novinari

Povodom Svjetskog dana slobode medija, BH novinari i Fondacija Friedrich Ebert u Bosni i Hercegovini predstavili su jučer u Sarajevu istraživanje o medijskim slobodama u BiH iz perspektive građana.

Istraživanje, provedeno na uzorku od 509 građana metodom CATI ankete u periodu od 28. marta do 11. aprila 2025. godine, pokazalo je da ispitanici u 2025. godini najviše vjeruju medijima (66,8%) i vjerskim zajednicama (52,1%), zatim institucijama vlasti (45,8%), međunarodnoj zajednici (32%) te nevladinom sektoru (17,3%). Političke stranke (10%) i političari (7,3%) uživaju najmanje povjerenje građana.

U odnosu na 2024. godinu zabilježen je opći pad povjerenja, naročito u nevladin sektor, međunarodnu zajednicu i političare. Povjerenje u rad nevladinih organizacija naročito je nisko u Republici Srpskoj (RS) i iznosi svega 1,8 posto. Prema autorima istraživanja, ovako nisko povjerenje može se povezati s događanjima u proteklim mjesecima, uključujući prestanak rada USAID-a i negativnu kampanju protiv te organizacije.

Istraživanje je pokazalo i razlike među građanima u pogledu zadovoljstva radom medija. U Federaciji BiH (FBiH), 76,1 posto ispitanika je donekle zadovoljno radom medija, dok je u RS čak 70,7 posto ispitanika potpuno nezadovoljno. Također, građani različito ocjenjuju stanje slobode medija u dva entiteta – dok 61 posto ispitanika smatra da je sloboda medija djelimično prisutna u FBiH, tek 19 posto ispitanika to isto smatra za RS.

Kao najveće prepreke za slobodan rad medija u BiH ispitanici navode političku zavisnost (65,8%), opštu političku klimu (47,3%), finansijsku zavisnost (32,8%) i nedostatak profesionalnosti (20,2%).

Istraživanje je, kao i prethodnih godina, pokazalo da političari i političke stranke imaju najveći uticaj na rad medija – tako smatra 63,5 posto ispitanika BiH, što je porast od 4% u odnosu na 2024. godinu.

Udvostručen je broj onih koji vjeruju da Ured visokog predstavnika (OHR) ima uticaj na medije – s 7,4 posto na 14,5 posto. Čak 43,7 posto ispitanika iz RS-a smatra da OHR ima uticaj na medije, dok u FBiH to smatra svega 0,3 posto.

Više od dvije trećine ispitanika BiH (71,5%) smatra da su političari i političke stranke glavni kršitelji novinarskih prava i medijskih sloboda. Gledajući po entitetima, u FBiH je za 30 posto više građana nego u RS-u uvjereno da političari krše medijske slobode, dok čak 46,1 posto građana RS-a vidi OHR i međunarodnu zajednicu kao jednog od ključnih kršitelja slobode medija.

Istraživanje je također pokazalo da je televizija izgubila primat kao glavni izvor informacija. Internet koristi 49,7% ispitanika BiH za informisanje, a 18,3% koristi društvene mreže. Televizija je i dalje prvi izvor informacija za 28,3% ispitanih.

Iz BH novinara su naglasili da vlasti u oba entiteta posljednjih godina nastoje ograničiti slobodu medija i novinara kroz kontinuirane napade, prijetnje i donošenje restriktivnih zakona. Nova prijetnja medijima dolazi ukoliko na snagu stupi Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u RS-u. Istaknuto je i da dodatnu zabrinutost izazivaju pokušaji kantonalnih vlasti u FBiH da kroz zakone o javnom redu i miru uvedu restriktivne mjere koje bi posebno pogodile online medije.

Izvor: BH novinari

___