Nalazi istraživanja Udruženja 'Zašto ne' upućuju na duboko ukorijenjene probleme u funkcionisanju institucija u BiH.

foto: UG Zašto ne

U Bosni i Hercegovini, ali i u regionu, u 2024. godini nije došlo do značajnog napretka u transparentnosti i odgovornosti institucija zakonodavne i izvršne vlasti, pokazali su rezultati Regionalnog indeksa otvorenosti, istraživanja koje Udruženja građana i građanki “Zašto ne” provodi devetu godinu zaredom.

Cilj istraživanja jeste da se izmjeri stepen transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti institucija zakonodavne i izvršne vlasti u četiri zemlje regiona, putem četiri ključna principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i efikasnost. Istraživanje se provodi u saradnji s partnerima iz Crne Gore (Centar za demokratsku tranziciju - CDT), Sjeverne Makedonije (Metamorphozis) i Srbije (Partneri za demokratske promene Srbija).

U Bosni i Hercegovini su 2024. godine obuhvaćene 104 institucije: Vijeće ministara BiH, entitetske vlade, oba doma Parlamentarne skupštine BiH, oba doma Parlamenta Federacije BiH, Narodna skupština Republike Srpske, ministarstva na državnom i entitetskom nivou te nasumično odabrani organi uprave na državnom i entitetskom nivou.

BiH i Srbija pri dnu regionalne liste

Parlamenti imaju ključnu ulogu u nadzoru nad izvršnom vlašću i donošenju zakona, ali podaci pokazuju da u Bosni i Hercegovini transparentnost parlamentarnog rada i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, navedeno je u saopštenju UG “Zašto ne”.

Ukupan prosjek otvorenosti parlamentarnih institucija u Bosni i Hercegovini iznosi 48 posto. Najbolje rezultate ostvaruje Parlamentarna skupština BiH s 59,9 posto, dok su Parlament Federacije BiH s 40,5 posto i Narodna skupština Republike Srpske s 39,6 posto znatno lošije ocijenjeni. U poređenju sa Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom, gdje parlamenti bilježe iznadprosječne rezultate, Bosna i Hercegovina te Srbija nalaze se pri dnu regionalne liste.

Analiza pokazuje da pojedina unapređenja zahtijevaju isključivo tehničke i administrativne mjere, poput redovnog objavljivanja budžetskih dokumenata, izvještaja o radu ili glasanja zastupnika i zastupnica te delegata i delegatkinja, ali i da je za stvarni napredak ključna spremnost rukovodstva institucija da otvorenost shvate kao obavezu prema građanima i građankama, a ne samo formalnu praksu. U tom smislu, navedeno je u saopštenju, može se zaključiti da je otvorenost parlamentarnih institucija u Bosni i Hercegovini i dalje parcijalna, neujednačena i uglavnom ograničena na minimum potrebnog, pri čemu nedostaje sistemski pristup koji bi osigurao dosljedno ispunjavanje standarda transparentnosti i odgovornosti prema javnosti.

Analiza “Otvorenost zakonodavne vlasti u Bosni i Hercegovini i regionu” dostupna je na ovom linku.

Povjerenje građana u institucije ozbiljno narušeno

Kada je riječ o vladama, rezultati pokazuju značajne razlike između institucija. Najbolje rangirana institucija u Bosni i Hercegovini jeste Vijeće ministara BiH sa 73,7 posto, čime se svrstava odmah iza Vlade Sjeverne Makedonije (77,3 posto) i predstavlja rijedak pozitivan primjer.

Nasuprot tome, entitetske vlade ostvaruju prosjek od svega 35 posto, što je među najnižim rezultatima u regionu. Ukupni prosjek izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini je 48 posto, gotovo identičan prošlogodišnjem, što potvrđuje da nije bilo suštinskog napretka.

Problem posebno dolazi do izražaja na nivou ministarstava i organa uprave, gdje Bosna i Hercegovina bilježi najslabije rezultate u regionu. Dok ministarstva u Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji postižu prosječan rezultat iznad 40 posto, u Bosni i Hercegovini on iznosi svega 34 posto, što je stavlja na posljednje mjesto u regionu. Slična situacija je i kod organa uprave: prosjek u Bosni i Hercegovini je 32,4 posto, opet najniži u regionu, dok Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija ostvaruju bolje rezultate.

UG “Zašto ne” u saopštenju navodi da posebno zabrinjava činjenica da su u uzorku zabilježeni slučajevi institucija koje nemaju funkcionalne web stranice niti objavljuju osnovne informacije o radu, što onemogućava javnost da ostvari čak i minimalan uvid u njihov rad.

Analiza “Otvorenost izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini i regionu” dostupna je na ovom linku.

Nalazi istraživanja upućuju na duboko ukorijenjene probleme u funkcionisanju institucija u BiH. Otvorenost i transparentnost često se svode na deklarativne obaveze, dok se izostavlja dosljedna i sistemska praksa. Pojedina poboljšanja, poput redovnog objavljivanja budžeta, izvještaja i informacija o platama, zahtijevala bi minimalne tehničke napore, ali izostaju zbog nedostatka političke volje.

Suštinski napredak moguć je tek putem strateškog pristupa transparentnosti, obavezujućih standarda i dosljedne primjene principa otvorenosti u radu institucija. Dok pojedine zemlje regiona bilježe napredak, Bosna i Hercegovina i dalje stagnira, a povjerenje građana u institucije time ostaje ozbiljno narušeno, zaključeno je.

Izvor: UG Zašto ne

___