Reutersov institut objavio izvještaj o digitalnim vijestima za 2023.

foto: Pixabay / Ilustracija

Ovogodišnji izvještaj Reutersovog instituta Digital news report dolazi usljed globalne krize troškova života, kontinuiranog rata u srcu Evrope, kao i daljnje klimatske nestabilnosti širom svijeta, piše Institut u izvještaju za 2023. godinu, dodajući da je u tom kontekstu ključna dobra opskrba tačnim, dobro finansiranim i nezavisnim novinarstvom.

Najupečatljiviji nalazi u ovogodišnjem izvještaju odnose se, piše Reutersov institut, na promjenu u korištenju društvenih mreža. To karakterizuje opadanje angažmana na tradicionalnim mrežama kao što je Facebook i uspon TikToka i niza drugih mreža za videa.

“Ipak, uprkos ovoj rastućoj fragmentaciji kanala, i uprkos dokazima da je zabrinutost javnosti oko dezinformacija i algoritama na skoro rekordnoj visini, naša zavisnost od ovih posrednika nastavlja da raste”, piše u izvještaju u kome se dodaje da njihovi podaci pokazuju, jasnije nego ikad, koliko su na tu promjenu snažno utjecale navike najmlađih generacija koje su odrasle uz društvene mreže i danas često više pažnje posvećuju influenserima ili poznatim ličnostima nego novinarima, čak i kada su u pitanju vijesti.

Podaci pokazuju kako su različiti, kako su napisali, “šokovi” - uključujući rat u Ukrajini i pandemiju koronavirusa - ubrzali strukturne promjene ka više digitalnim, mobilnim i platformskim medijskim okruženjima.

Na svim tržištima, dodaje se, samo oko petina ispitanika (22 posto) kaže da vijesti konzumira sa portala ili aplikacija, što je pad od 10 posto u odnosu na 2018. Izdavači u nekoliko manjih sjevernoevropskih tržišta su pak uspjeli spriječiti ovaj trend, ali mlađi preferiraju pristup vijestima putem sporednih ruta kao što su društvene mreže, pretraga ili mobilni agregatori.

Izvještaj Digital news pokazuje da Facebook ostaje jedna od najčešće korištenih društvenih mreža u cjelini, ali da njen uticaj na novinarstvo opada jer je pomjeren fokus sa vijesti. Također se mreža suočava s novim izazovima poput platformi usmjerenih na mlade kao što je TikTok koju koristi 44 posto osoba od 18 do 24 godine na svim tržištima. Najbrže raste u dijelovima Azije i Pacifika, Afrike i Latinske Amerike.

Kada je riječ o vijestima, ispitanici kažu da više pažnje posvećuju slavnim ličnostima, influenserima i ličnostima na društvenim mrežama nego novinarima na mrežama kao što su TikTok, Instagram i Snapchat. Ovo je u potpunoj suprotnosti sa Facebookom i Twitterom, gdje su mediji i novinari i dalje centralne ličnosti.

Izvještaj je pokazao i da je povjerenje u vijesti na svim tržištima opalo za dva posto, te da sada 40 posto ispitanika kaže da vjeruju većini vijesti većinu vremena. Finska je i dalje zemlja s najvišim nivoom ukupnog povjerenja (69 posto), dok Grčka (19 posto) ima najniže povjerenje u vijesti.

Potrošnja tradicionalnih medija, kao što su TV i štampa, nastavlja da opada na većini tržišta, a internetska i društvena potrošnja ne nadoknađuju taj jaz. Podaci Reutersovog instituta pokazuju da online potrošači rjeđe pristupaju vijestima nego u prošlosti i da su također manje zainteresovani. Manje od polovine (48 posto) ukupnog uzorka kaže da su veoma ili izuzetno zainteresovani za vijesti, za razliku od 63 posto u 2017. godini.

Također, postoje ljudi koji pokušavaju povremeno izbjeći sve izvore vijesti i oni koji pokušavaju posebno ograničiti korištenje vijesti u određeno vrijeme ili za određene teme. Oni koji izbjegavaju vijesti češće će reći da su zainteresovani za pozitivno novinarstvo ili novinarstvo zasnovano na rješenjima, a manje za velike priče dana.

U dijelu u kojem se govori o pretplati za vijesti, Norveška (39 posto) ima najveći udio onih koji plaćaju, dok su Japan (9 posto) i Ujedinjeno Kraljevstvo (9 posto) među najnižima. Među onima koji su otkazali pretplatu u prošloj godini najčešće su kao razlog navodili troškove života ili visoku cijenu pretplate. U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, otprilike polovina onih koji nisu pretplatnici vijesti kaže da ih ništa ne može uvjeriti da plate za online vijesti.

Širom zemalja većina online korisnika kaže da i dalje radije čita vijesti nego da ih gleda ili sluša. Tekst, kako se navodi, pruža veću brzinu i kontrolu u pristupu informacijama, ali u nekoliko zemalja, kao što su Filipini i Tajland, ispitanici kažu da više vole video nego tekst. Potrošnja video vijesti stalno raste na svim tržištima, a većini video sadržaja sada se pristupa putem platformi trećih strana kao što su YouTube i Facebook.

Otprilike trećina (34 posto) mjesečno pristupa podcastu za vijesti, dok 12 posto pristupa emisiji koja se odnosi na vijesti i aktuelne događaje. Istraživanje Reutersovog instituta pokazalo je da se podcasti poput The Daily iz New York Timesa, zajedno s proširenim emisijama za razgovor kao što je The Joe Rogan Experience, najviše konzumiraju na svim tržištima.

Što se tiče upotrebe vijesti za sve uzraste, Facebook ostaje najvažnija mreža (u 12 zemalja koje su ispitane u ovom istraživanju) sa 28 posto. Izvještaj navodi da je Facebook već neko vrijeme distanciran od vijesti, smanjujući postotak vijesti koje korisnici vide u svom feedu, što iznosi tri posto prema posljednjim podacima kompanije iz marta 2023. godine.

Kada je u pitanje konzumiranje TikToka u bilo koje svrhe, najviše se konzumira u Keniji (54 posto) i Tajlandu (51 posto), a najmanje u Japanu (devet posto), dok korištenje ove platforme za vijesti najviše koriste osobe u dobi od 18 do 24 godine.

U izvještaju piše i da nije umanjen strah javnosti od dezinformacija te je istaknut podatak da na svim tržištima više od polovine (56 posto) ispitanika kaže da ih brine prepoznavanje razlike između onoga što je stvarno i lažno na internetu kada su u pitanju vijesti – što je za dva posto više u odnosu na prošlu godinu. Oni koji kažu da uglavnom koriste društvene mreže kao izvor vijesti mnogo su zabrinutiji (64 posto) od ljudi koji ih uopšte ne koriste (50 posto). Ipak, dodaje se u izvještaju, to ne znači da korištenje društvenih mreža uzrokuje dezinformacije, ali dokumentovani problemi na ovim platformama i veća izloženost širem spektru izvora, čini se, kako piše, utiču na to koliko se ljudi osjećaju sigurnije u vezi sa informacijama do kojih dolaze.

U dijelu izvještaja Digital News koji se odnosi na pretplatnike, u većini zemalja većina pretplatnika plaća samo jednu publikaciju, dok u SAD-u oko pola (56 posto) plaća dvije ili više, često kombinujući nacionalni i lokalni medij.

Trenutna ekonomska kriza, koja je donijela ogromnu inflaciju, nesigurnost radnih mjesta i rastući nivo siromaštva, uticala je na većinu ljudi. Podaci Reutersovog instituta pokazuju da se više od polovine (52 posto) obraća glavnim medijima ili specijalizovanim izvorima informacija o ličnim finansijama i/ili ekonomiji, pri čemu kreatori na društvenim mrežama (12 posto) igraju relativno manju ulogu. Ovaj podatak, navodi se u izvještaju, pokazuje da tradicionalni mediji igraju važniju ulogu kada su vremena teška.

Ove godine je Reutersov institut, kako je navedeno, po prvi put ispitivao ljude o različitim načinima na koje izbjegavaju vijesti i otkrili da oko polovina onih koji izbjegavaju (53 posto) pokušava to učiniti na primjer isključivanjem radija kada se emituju vijesti ili prelistavanjem preko vijesti na društvenim mrežama. U ovu grupu spada mnogo mlađih ljudi i onih sa nižim stepenom obrazovanja.

Druga grupa nastoji da izbjegne vijesti poduzimanjem konkretnijih radnji. To može uključivati rjeđe provjeravanje vijesti (52 posto onih koji izbjegavaju) na primjer isključivanjem notifikacija na mobilnim aplikacijama ili ne provjeravanjem vijesti noću ili izbjegavanjem određenih tema vijesti (32 posto je onih koji izbjegavaju), kao što je rat u Ukrajina ili vijesti o nacionalnoj politici.

Na svim tržištima, ukupno povjerenje u vijesti (40 posto) i povjerenje u izvore koji ljudi sami koriste (46 posto) smanjeno je za dodatna dva posto ove godine. Kao i prethodnih godina, najveći nivo povjerenja je u Finskoj (69 posto) i Portugal (58 posto), a niži nivo povjerenja u zemljama s višim stepenom političke polarizacije kao što su SAD (32 posto), Argentina (30 posto), Mađarska (25 posto) i Grčka (19 posto).

Međutim, u izvještaju se navodi i da su SAD prošle godine zabilježile povećanje povjerenja u vijesti za šest posto, jer je, kako se navodi, politika postala manje podijeljena pod predsjedavanjem Joea Bidena.

Dvanaesto izdanje izvještaja Reutersovog instituta o digitalnim vijestima temelji se na podacima sa šest kontinenata i 46 tržišta.

Izvor: Reuters Institute