CIN je evidentirao ukupno 97 slučajeva govora mržnje od aprila 2022. do kraja decembra 2023.

foto: Mediacentar Sarajevo

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) od 1. aprila 2022. do 31. decembra 2023. godine zabilježio je već broj slučajeva govora mržnje na osnovu roda nego etničke pripadnosti. 

U periodu monitoringa, koji je rađen u sklopu mreže Reporting Diversity Network 2.0, kako navodi CIN, evidentirano je ukupno 97 slučajeva govora mržnje, od čega je 25 posto slučajeva bilo vezano za rod, a 21 posto za etničku diskriminaciju. Ukupno 28 posto evidentiranih slučajeva bilo je usmjereno prema seksualnim manjinama i političkim oponentima. U manjoj mjeri zabilježen je govor mržnje prema novinarima i vjeri.

Najveći broj evidentiranih slučajeva govora mržnje bio je vezan za rod, uključujući seksizam, seksualno uznemiravanje i mizoginiju, njih 29. Kako je navela autorica izvještaja Lejla Gačanica, rodno zasnovani govor mržnje preuzeo je vodeće mjesto u odnosu na slučajeve govora mržnje po osnovu etničke pripadnosti.

“Povećanje broja slučajeva rodno zasnovanog govora mržnje ukazuje na ozbiljan porast antirodnog sentimenta, imajući u vidu činjenicu da je govor mržnje na etničkoj osnovi dominirao bosanskohercegovačkim društvom veći dio poslje’’, navela je u izvještaju Gačanica.

Takvi primjeri usmjereni su prema ženama u vezi s njihovim ličnim ili profesionalnim pripadnostima (privatno: hidžab, bračni status, muževi; profesionalno: novinarke, političarke), a zabilježeni su i primjeri govora mržnje prema žrtvama femicida.

Na drugom mjestu po učestalosti nalazi se govor mržnje zasnovan na etničkoj pripadnosti, uključujući diskriminaciju, rasizam i ksenofobiju. Seksualna orijentacija bila je treća najzastupljenija osnova za govor mržnje, a ukupno je registrirano 17 takvih slučajeva.

„Političari su oni koji su bili prisutni u apsolutno svim kategorijama i ispoljavali su govor mržnje prema svim osnovama. (…) Međutim, novinari su oni koji su vrlo dominantno bili prisutni u širenju govora mržnje protiv žena“, rekla je istraživačica i autorica izvještaja Lejla Gačanica na predstavljaju izvještaja jučer u Sarajevu. 

Direktorica CIN-a Leila Bičakčić je rekla da su rezultati monitoringa govora mržnje poražavajući u BiH i da se ne razlikuju značajno od zemalja regiona.

„U cijelom regionu se pojavljuju vrlo represivne ideje kao nastojanje vlasti da se bore protiv govora mržnje, a to opet, znamo iz iskustva, neće dati rezultate tamo gdje su oni najpotrebniji, nego će biti usmjeren kao alat za svako kritičko mišljenje“, rekla je Bičakčić.

Prema nalazima mapiranja govora mržnje, piše CIN, u javnom diskursu preovladavaju stereotipi, mizoginija, homofobija, netolerancija i jednoumlje. Uobičajeni kanali za širenje govora mržnje su platforme društvenih mreža, online mediji i sekcije za komentare čitalaca.

Izvještaj CIN-a dostupan je na ovom linku.

Izvor: CIN

___