Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka za Mediacentar objasnio je proceduru nakon usvajanja nacrta zakona i javne rasprave.

Izvještaj o rezultatima javne rasprave dostavlja se NSRS uz prijedlog zakona koji sadrži mišljenja i prijedloge iznesene u javnoj raspravi. Da bi zakon stupio na snagu on mora biti usvojen u formi prijedloga, a Vlada ima rok od pola godine da Prijedlog izmjena i dopuna zakona dostavi Skupštini.

„Međutim, treba napomenuti da nakon isteka roka od šest mjeseci od usvajanja nacrta zakona u Narodnoj skupštini, on ne može biti podnesen u formi prijedloga zakona na razmatranje već se smatra da je predlagač od istog odustao. Ipak, teško je zamisliti da će do toga doći u ovom slučaju, ali nije nemoguće“, objašnjava Lučka.

On je od najave izmjena i dopuna više puta upozoravao da je ovaj Nacrt pun manjkavosti.

„Prije svega, njime se krši standard prema kome se krivično pravo koristi kao posljednje sredstvo za ograničavanje slobode izražavanja, i to onda kada nema blažih rješenja. Međutim, blaža rješenja kod nas već postoje, i to u okviru građanskog prava. Takođe, sam sadržaj Nacrta zakona je takav da ostavlja previše prostora za tumačenje, kazne su rigorozne i teško da će ih većina ljudi moći platiti, a same formulacije su takve da se vi ne možete unaprijed u potpunosti pripremiti za primjenu ovakvog zakona. Pri tome, sama Vlada RS nije ispoštovala formalna procesna pravila pri davanju na uvid javnosti ovog Nacrta zakona“, pojašnjava Lučka.

Građani su svoje protivljenje ovom zakonu iskazali na protestima 14. marta na Trgu Krajine u Banjaluci, a desetine domaćih i međunarodnih organizacija pozvalo je vlasti RS da odustanu od zakona.

___