• YouTube

Vijesti i događaji

Prva prijava za korištenje AI-ja u hrvatskim medijima – portal oslobođen

Prva prijava za korištenje AI-ja u hrvatskim medijima – portal oslobođen

Prva prijava za korištenje AI-ja u hrvatskim medijima – portal oslobođen

Vijeće za elektroničke medije je zaključilo da portal Net.hr nije doveo publiku u zabludu, niti prekršio zakon.

foto: Unsplash

Iako je portal Net.hr prijavljen Vijeću za elektroničke medije (VEM) zbog navodne objave krivotvorenog sadržaja, odnosno fotografije generirane umjetnom inteligencijom, hrvatsko medijsko regulatorno tijelo odlučilo je da zakon nije prekršen.

Portal je početkom jula, za ilustraciju teksta o nesreći autobusa u Njemačkoj, iskoristio spornu ilustraciju, na što je VEM-u u prijavi ukazao čitatelj, no regulator je odlučio da nema kršenja Zakona o elektroničkim medijima, objavila je agencija HINA, a prenosi Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Prema navodima agencije, to je bio prvi slučaj u kojem se, po prijavi građanina, odlučivalo o krivotvorenom sadržaju stvorenom umjetnom inteligencijom (AI) u hrvatskim medijima i to, kako se u prijavi navodilo, bez navođenja izvora.

„Pregledan je članak i sporni sadržaj te je utvrđeno kako je čitatelj dobro primijetio da je fotografija objavljena na Net.hr-u generirana umjetnom inteligencijom. Međutim, u videu koji je objavljen niže u članku nalazi se odricanje od odgovornosti (disclaimer), u kojem je objašnjeno da se u istom (videu) nalaze informacije prikupljene iz različitih medija te ilustracije napravljene AI tehnologijom“, objavio je VEM.

„Tekst je na engleskom jeziku, no na hrvatskom je obavijest u gornjem lijevom kutu 'Izmijenjen ili sintetički sadržaj' koju servis YouTube zahtijeva od autora pri objavi ovakvog sadržaja“.

„U konkretnom slučaju korištenje alata umjetne inteligencije za kreiranje ilustracije stvarnog događaja nije imalo za cilj ili učinak bitno iskrivljavanje ponašanja čitatelja ili skupine čitatelja tako da se znatno naruši njihova sposobnost da donesu informiranu odluku, zbog čega bi primjerice donijeli odluku koju inače ne bi donijeli, na način kojim se toj osobi ili skupini osoba koje su čitale članak uzrokuje neka šteta“, pojasnio je VEM.

Isto tako, navodi se i kako je sporni sadržaj uklonjen nakon što je „zatraženo očitovanje [...] u kojem se navodi da je sporna fotografija generirana AI-em korištena u opremi članka kao ilustracija stvarnog događaja“.

Građani sve teže razlikuju istinu od manipulacije

Prema navodima VEM-a, odluka „ne predstavlja presedan za odlučivanje o korištenju sadržaja stvorenog umjetnom inteligencijom u hrvatskim medijima“.

„Ovakvih slučajeva u praksi za sada ima vrlo malo, a tema generiranja i korištenja sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom vrlo je široka te se svaki takav predmet obrađuje pojedinačno, budući da okolnosti objave takvog sadržaja nikada nisu iste. Stoga nije riječ o svojevrsnom presedanu za odlučivanje u budućnost niti to može postati presedan“, ističe VEM.

Napominju i da je umjetna inteligencija posljednjih godina donijela brojne koristi, ali i „otvorila ozbiljna pitanja vezana uz stvaranje i širenje krivotvorenog sadržaja“.

„Pojava deepfake tehnologije i drugih alata koji omogućuju stvaranje realističnih, ali potpuno umjetnih slika, zvuka ili videozapisa, dovodi do toga da građani sve teže razlikuju istinu od manipulacije“, ukazuje VEM.

„Posljedice takvih pojava nisu samo reputacijske štete za pojedince ili organizacije, nego i šire društvene opasnosti, poput širenja dezinformacija, destabilizacije političkih procesa i narušavanja povjerenja u medije i institucije. Ovo ipak nije bio takav slučaj“, ističe VEM u odgovoru koji je prenio HND.

Prošle godine je Evropska unija donijela Akt o umjetnoj inteligenciji, dokument koji se smatra prvim sveobuhvatnim zakonom o umjetnoj inteligenciji u svijetu. U njemu je poseban naglasak stavljen na transparentnost i odgovornost proizvođača i korisnika umjetne inteligencije. Prema odredbama ovog akta, „svi sustavi umjetne inteligencije koji generiraju sintetički sadržaj moraju jasno označiti da je riječ o umjetno stvorenim materijalima“.

„Time se nastoji osigurati da građani mogu prepoznati kada konzumiraju sadržaj koji nije autentičan, čime se smanjuje prostor za zloporabu u kontekstu političke propagande, lažnih vijesti ili zavaravajućih marketinških poruka“, zaključuje hrvatski medijski regulator.

Izvor: HINA / HND

___

Želite sedmični pregled vijesti, analiza, komentara i edukacija za novinare u Inboxu Vašeg e-maila? Pretplatite se na naš besplatni E-bilten ovdje.