Populizam, cenzura i negativna slika drugih

Populizam, cenzura i negativna slika drugih

“Pored pritiska tržišta, slobodu medija u BiH ugrožava cenzura, jednostranost i negativno prikazivanje drugih”, tvrdi u anketi povodom 3.maja Danijela Majstorović, docentkinja iz oblasti kulturoloških studija, komunikologije i lingvistike na Univerzitetu u Banja Luci.

1. Kako danas tržište utiče na koncept zastupanja interesa javnosti u bh. medijima? Na koji način tržišni imperativi danas guraju na marginu društveno- relevantne teme iz bh. medija? Ključne tendencije?

Utiče mnogo, mada je tržište u BiH vještačko i ne postoji kao nešto zdravo. Uglavnom kao i sve ostalo, relevantne društvene teme se marginalizuju dok se prednost daje etnonacionalističkim i to posebno u periodu oko izbora. Interes javnosti, osim BHT1, ostali mediji gotovo da ne poznaju, draže im je prikazivati neke 'Druge' kao prijetnju i podjarivati jaz između ljudi, čineći tako nemogućom bilo kakvu društvenost u BiH.

2. Kako mediji u BiH, privatni i javni, mogu danas zastupati interese javnosti? Postoji li javna odgovornost privatnih medija?

Postoji, tj. trebala bi da postoji, ali je nema, i ovdje mislim da privatne televizije treba da imaju svoje posebne ciljeve, ali njihov konačni cilj je generisanje profita i ja ih tu razumijem- tako je svugdje u svijetu. Pink, Hyatt, Vikom pa i FTV i RTRS i ostale takve kuće insistiraju na populizmu misleći da je to interes javnosti. U ovom je zapravo i najveći problem- oni u stvari ne vide da je uloga javne televizije da 'informiše, obrazuje i zabavi' već se povode za komercijalnim televizijama koje 'nude narodu ono sto narod hoće' i stoga je i situacija katastrofalna.

3. Kako zahtjev za profitabilnošću medija na tržištu danas utiče na novinarsku profesiju u BiH? Koliko je danas informacija u bh. medijima roba, a koliko javno dobro? Da li profitabilno novinarstvo automatski znači i loše novinarstvo?

Informacija jeste roba i novinari su takođe roba. Profitabilno novinarstvo ne mora nužno značiti i loše novinarstvo ali kod nas je uglavnom tako. Međutim možda je jos veći problem nedostatak zaštite za novinare- mislim da cenzura i politički pritisci čak možda i više od nedostatka novca igraju ulogu u srozavanju novinarstva (npr. nepostojanju istraživačkog novinarstva) jer mladim novinarima koji se žele dokazivati, slava znači više od novca i njihov motiv za rad nije samo novac (ideali). Međutim u BiH postoji cenzura, jednostranost i negativno prikazivanje drugih, tako da sve to  igra dodatnu otežavajuću ulogu pored sve veće težnje da medij bude što profitabilniji.

4. Kakva moze biti uloga javnog servisa u BiH u odbrani interesa javnosti i profesionalnog novinarstva pred imperativom profitabilnosti?

Može biti ogromna ali tu ključnu ulogu igra država koja mora dosta da uloži u javni servis (pored npr. pretplate kroz tzv. licence fees kao u Britaniji) kao i građani koji bi bili spremni platiti npr. 50-100 KM godišnje da bi njihov javni servis bio oslobođen uticaja oglašivača.