Malo je vjerovatno da će referendumski rezultati okončati političke pritiske na javne medije i mehanizme demokratskog nadzora

foto: Unsplash / Ilustracija

Glasanje na četiri referenduma održana u Sloveniji, uoči kojih smo izrazili rastuću zabrinutost za slobodu medija, demokratski nadzor i građanski prostor, privuklo je historijski visoku izlaznost od 54,55 posto (gotovo 926.000 birača), što je jedna od najvećih ikada zabilježenih u zemlji. Takvu izlaznost prestigla je samo ona na referendumima o pristupanju Evropskoj uniji i NATO-u 2003. godine. Visoko učešće građana odražavalo je i snažnu političku polarizaciju i izvanrednu mobilizaciju organizacija civilnog društva, građanskih inicijativa, sindikata, novinara i akademske zajednice u vezi s nizom pitanja koja se tiču demokratije, socijalne politike i slobode medija.

Ono što je najznačajnije za slobodu medija i građanski prostor jeste to što su birači odbacili izmjene i dopune Zakona o parlamentarnoj istražnoj komisiji, takozvani zakon o „političkoj policiji“, što je bilo jedino obavezujuće referendumsko pitanje. Prema posljednjim dostupnim rezultatima, 51,26 posto (474.223 birača) glasalo je protiv izmjena, čime je spriječeno stupanje zakona na snagu, dok ih je 48,74 posto (450.876 birača) podržalo.

Referendumski rezultat predstavlja značajan udarac za nastojanja vlade da proširi ovlaštenja parlamentarnih istražnih komisija uz smanjenje sudskih zaštitnih mehanizama. Organizacije civilnog društva, novinarska udruženja, sindikati i pravni stručnjaci upozoravali su da bi izmjene mogle oslabiti sudske garancije, olakšati politički motivisane istrage i ugroziti zaštitu novinarskih izvora.

Tijesna većina za plaćanje RTV takse

Birači su također tijesnom većinom odbacili prijedlog o ukidanju pretplate za RTV Slovenija. Nakon prebrojavanja glasačkih listića s biračkih mjesta i glasova pristiglih poštom iz Slovenije, 50,03 posto (462.299 birača) glasalo je protiv ukidanja, a 49,97 posto (461.753 birača) za ukidanje – što  je razlika od samo 546 glasova, pri čemu glasovi iz inostranstva tek trebaju biti prebrojani. Iako je referendum bio savjetodavnog karaktera, a samim tim i neobavezujući, rezultat ukazuje na to da je tijesna većina birača podržala očuvanje postojećeg sistema RTV takse.

Novinarske organizacije, grupe za slobodu medija, akademska zajednica i drugi akteri civilnog društva tvrdili su da ukidanje takse ne bi samo promijenilo model finansiranja RTV Slovenija, već bi značajno oslabilo institucionalne garancije njene nezavisnosti čineći ovaj javni servis sve zavisnijim od godišnjih političkih odluka o dodjeli sredstava iz državnog budžeta. Upozorili su da bi, u kontekstu dugotrajnih napada vladajuće Slovenske demokratske stranke (SDS) na RTV Slovenija, posebno na njen informativni i politički program, takve promjene mogle dodatno narušiti njenu uredničku autonomiju i sposobnost da ispunjava svoju misiju javnog servisa.

Zabrinutosti su dodatno učvršćene predloženim izmjenama i dopunama Zakona o RTV Slovenija, koji je stavljen u vladinu proceduru nekoliko dana prije referenduma nakon kratkog perioda javnih konsultacija tokom kojeg nijedan od sadržajnih komentara i prijedloga koje su dostavile zainteresovane strane nije uvršten u nacrt. Predloženi zakon prijevremeno prekida mandate aktuelnih nadzornih i upravljačkih tijela te prenosi ključna upravljačka ovlaštenja na novoosnovanu strukturu u kojoj dominiraju članovi koje imenuje vlada. Zajedno s prijedlozima o ukidanju RTV takse, ove promjene bi znatno povećale politički uticaj na javni servis, oslabile zaštitne mehanizme njegove institucionalne i uredničke nezavisnosti te stvorile uslove za temeljnu transformaciju uloge, upravljanja i misije javnog servisa RTV Slovenija, potencijalno podrivajući same temelje na kojima ova institucija trenutno funkcioniše.

Značajna građanska mobilizacija

Osim kampanja protiv izmjena Zakona o parlamentarnoj istrazi i ukidanja RTV takse, referendumski period obilježila je i značajna građanska mobilizacija oko druga dva savjetodavna referendumska pitanja, koja se tiču biračkog prava na lokalnom nivou za državljane trećih zemalja i uvođenja obaveznog društveno korisnog rada kao uslova za primanje socijalne pomoći.

Iako su birači na kraju odobrili prijedlog o ograničavanju lokalnog biračkog prava za državljane trećih zemalja sa stalnim boravkom – pri čemu je 55,29 posto (511.835 birača) podržalo ograničenje, a 44,71 posto (414.313 birača) bilo protiv – organizacije koje rade na pravima migranata, manjinskim pravima i borbi protiv diskriminacije pokrenule su opsežne zagovaračke aktivnosti protiv ove mjere, koja posebno pogađa zajednice porijeklom iz bivših jugoslavenskih republika. Kampanja je također dovela do ustavnih tužbi i javnih istupa pogođenih stanovnika i organizacija za podršku.

Isto tako, prijedlog da se socijalna pomoć uslovi obaveznim društveno korisnim radom odobrilo je 60,54 posto (560.644 birača), dok je 39,46 posto (365.390 birača) glasalo protiv. Istovremeno, ovaj prijedlog je mobilisao stručnjake za socijalnu politiku, socijalne radnike, organizacije za borbu protiv siromaštva, akademsku zajednicu i druge aktere civilnog društva, koji su upozorili na stigmatizaciju korisnika socijalne pomoći i uvođenje prinudnih radnih obaveza.

Malo vjerovatno da će referendumi okončati političke pritiske

Kroz sve četiri referendumske kampanje, široka koalicija organizacija civilnog društva, građanskih inicijativa, novinara, sindikata, akademske zajednice, umjetnika i pogođenih zajednica odigrala je centralnu ulogu u informisanju javnosti i preispitivanju predloženih mjera, doprinoseći jednoj od najširih građanskih mobilizacija u Sloveniji posljednjih godina. Mnogi posmatrači i komentatori istakli su građansku mobilizaciju kao jedno od ključnih obilježja perioda kampanje, napominjući da su se najznačajniji neuspjesi za vladu pojavili upravo kroz široke saveze organizacija civilnog društva, novinara, sindikata, akademske zajednice i građanskih inicijativa.

Međutim, malo je vjerovatno da će referendumski rezultati okončati političke pritiske na javne medije i mehanizme demokratskog nadzora. Uprkos rezultatu savjetodavnog referenduma, Janez Janša, premijer i čelnik vladajućeg SDS-a, ponovio je svoju posvećenost ukidanju obavezne RTV takse i ustvrdio da bi samo oni koji žele podržati RTV Slovenija trebali plaćati tu taksu. Zastupnička grupa SDS-a je također najavila da će nastaviti zagovarati promjene u finansiranju RTV-a i aranžmanima parlamentarnog nadzora uprkos ishodima referenduma. Slično tome, Zoran Stevanović, predsjednik Državnog zbora (parlamenta Slovenije) i lider parlamentarne stranke Resni.ca, najavio je da će njegova stranka nastaviti insistirati na ukidanju takse, opisujući to kao jednu od svojih ključnih političkih obaveza. Stranka Resni.ca je ranije pokretala zakonodavne prijedloge sa ciljem ukidanja takse i njenog zamjenjivanja direktnim finansiranjem iz državnog budžeta.

Zbog toga se ishod referenduma čini manje kao završetak, a više kao početak nove faze političkih i pravnih osporavanja budućnosti javnih medija u Sloveniji. Organizacije civilnog društva, novinarska udruženja i drugi partneri u kampanji već su naznačili da su spremni osporiti buduće pokušaje ukidanja RTV takse ili slabljenja institucionalne nezavisnosti RTV Slovenija, uključujući i postupke ocjene ustavnosti te ponovnu mobilizaciju građana radi pokretanja zakonodavnog referenduma ukoliko takvi zakoni budu usvojeni.

___