Rijetki lokalni mediji u Bosni i Hercegovini preuzimaju odgovornost u borbi protiv političkih narativa izvještavajući afirmativno o mladim aktivistima i projektima pomirenja

foto: Unsplash / Ilustracija

Kada je u junu 2024. godine Agencija lokalne demokratije (LDA) okupila srednjoškolce dvije škole u Mostaru koji rade po različitim nastavnim programima s namjerom da prepoznaju zajedničke probleme u svojoj zajednici i zagovaraju rješenje bez pristajanja na podjele, sanjali su da će podrškom građana i medija doći do lokalnih vlasti. Nedugo nakon pokretanja, živjeli su tu stvarnost.

„Jedna od inicijativa nastalih kroz projekt odnosila se na uvođenje noćnih linija javnog prijevoza, a mladi su uspjeli ovu temu dovesti i na dnevni red sjednice Gradskog vijeća Mostara. Iskustvo je pokazalo da, uprkos podjelama koje često oblikuju obrazovni sistem, mladi dijele iste potrebe, izazove i viziju kvalitetnijeg života u svom gradu“, kazala je Dženana Dedić, direktorica LDA Mostar.

Inicijativa srednjoškolaca prepoznata je u medijima, koji su širili anketu i učinili je vidljivom i aktuelnom. U nekoliko dana od objave, desetine medija, od čega najveći broj lokalnih, podijelilo je anketu i uključilo građane Mostara u inicijativu mladih.

Dedić objašnjava da postojeći narativi o Mostaru najčešće zanemaruju njihove stvarne potrebe i probleme s kojim žive, a koje je moguće zajedničkim radom promijeniti i poboljšati.

„Naše dugogodišnje iskustvo pokazuje da su oni, kada im se pruži prilika, itekako spremni i voljni da sarađuju na bazi zajedničkih interesa – bilo da je riječ o kulturi, umjetnosti, sportu ili aktivizmu uopće“, kazala je Dedić.

U postizanju aktivističkih ciljeva, vidljivosti i slanja poruke javnosti, ali i vlastima, veliku ulogu imaju lokalni mediji. Uprkos pritiscima, nastoje održati vidljivim pozitivne aktivističke priče i vratiti fokus na stvarne probleme mladih u njihovim zajednicama.

Novinara Zorana Kolobaru u pričama o aktivizmu mladih i njihovim zagovaračkim inicijativama uvijek privlači njihova iskrenost. Zbog toga nastoji kroz svoj novinarski rad doprinijeti njihovoj vidljivosti i mogućnosti da dođe do ostvarenja.

„Kada se govori o Mostaru, ljudi ga često spominju kroz nostalgiju ili svoja subjektivna sjećanja, što je često nalik romantizmu ili idealiziranju. Mislim da to nije realno društveno stanje u gradu i onda kada nečemu pristupam otvoreno, oduševi me iskrenost, pogotovo mladih ljudi, koji će, unatoč svemu, izvući najbolje iz onoga što nije najbolje”, kazao je Kolobara.

Svjesnost političkog i društvenog narativa kod mladih u Mostaru ohrabruje ga u nastojanju da doprinese njihovoj vidljivosti. Objašnjava da je važno prikazati kako Mostarci ne žive u oblacima kroz prizmu Sunca, Neretve i ljepota koje on turistički pruža.

„Imamo svakodnevnicu koja je možda puno teža od nekih drugih sredina, posebno jednonacionalnih, koje nisu pod lupom javnosti. Dakle, ohrabruje i grad drži živim ta činjenica da mladi, svjesni svega, djeluju i grade mimo ili preko tih činjenica”, kaže Kolobara.

Sigurni prostori za stvaranje zajedništva

Amela Delić Aščić, profesorica na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, stanje dominantno negativnog narativa medija kroz izvještavanje, uglavnom o političkim kontroverzama i negativnim političkim aktivnostima, objašnjava iskrivljenom percepcijom medija čiji se DNK gleda kroz količinu negativnog sadržaja.

„Vijest nije vijest ako nije negativna i, nažalost, taj pristup je pogrešan, jer svijet nije ni crn, ni bijel. Naravno da postoje brojne pozitivne vrijedne priče o kojima vrijedi izvještavati poput onoga što mladi ljudi rade“, kazala je.

Delić Aščić objašnjava da su afirmativne priče mladih, naročito one koje se protive nametnutim politikama, nepravedno izostavljene iz medijskog prostora.

„Mediji se još uvijek vode time da uglavnom izvještavaju o konfliktima, elitama, o politici, dok se teme o saradnji mladih i ostanka u Bosni i Hercegovini smatraju laganim i trivijalnim što je apsolutno neopravdano, jer doprinosi atmosferi beznađa. Brojna istraživanja pokazuju da to hrani kolektivni pesimizam“, kazala je Delić Aščić.

Stvaranje prostora za saradnju mladih različitih nacionalnosti

Mostar je jedan od najpoznatijih primjera podijeljenog grada u Bosni i Hercegovini. Iako su posljedice rata i dalje vidljive u svakodnevnom životu, brojni primjeri pokazuju da mladi uspijevaju graditi mostove tamo gdje ih starije generacije često ne vide ili ne žele obnoviti. Važnu ulogu u tome godinama ima spomenuta Agencija lokalne demokratije Mostar, koja kroz programe neformalnog obrazovanja, građanskog aktivizma i uključivanja mladih u procese donošenja odluka stvara prostor za saradnju mladih različitih nacionalnosti.

„Misija LDA Mostar, kao resursnog centra, upravo je pružiti im specifična znanja, inovativne alate i stabilan oslonac kako bismo apatiju transformisali u konkretnu akciju i osnažili ih da vode demokratski razvoj svojih zajednica“, kazala je Dedić.

Mladi iz različitih dijelova Mostara rade na zajedničkim problemima – od izgradnje mostova pomirenja, edukacija za osnaživanje i jačanja učešća u lokalnoj zajednici kroz treninge, javne diskusije, lokalne inicijative.

„Praksa nam pokazuje da etničke i političke podjele brzo uzmiču kada mlade ljude okupimo oko univerzalnih tema poput održivog razvoja, prosperiteta i inovacija. To se posebno vidi kada u ove procese aktivno uključimo i vršnjake iz ranjivih ili marginalizovanih grupa”, rekla je Dedić.

Takvi projekti često ne dobiju pažnju kakvu zaslužuju u medijima, jer više prostora zauzimaju političke tenzije, nego priče o mladima koji zajednički uređuju parkove, organizuju kulturne događaje ili zagovaraju promjene u svojim zajednicama boreći se protiv političkih narativa.

Zbog toga lokalni mediji mogu imati ključnu ulogu u mijenjanju dominantnog narativa, smatraju sagovornici, objašnjavajući da kroz izvještavanje o uspješnim primjerima saradnje, mediji pokazuju da su zajednički interesi često jači od etničkih podjela.

„Priče o mladim ljudima ili aktivistima zasigurno mogu motivirati druge. Ne mora nužno ići u smjeru da osoba koja to pogleda kaže sebi: 'E, idem i ja nešto probati'. Mislim da je dovoljno i da takve priče u čovjeku izazovu osjećaj nade, pa da onda kultura, sport, politika dobiju smisao kojem pripadaju“, objasnio je Kolobara.

Prema izvještaju „Mapiranje informativnih web portala u Bosni i Hercegovini – Presjek stanja u 2025. godini“, u BiH je prošle godine bilo registrovano 488 informativnih portala, od kojih je samo 40 posto transparentno u pogledu uredničke i vlasničke kontrole. Više od polovine čine lokalni portali koji uglavnom objavljuju političke ili sadržaje važne lokalnim vlastima.

„Ne nudimo samo pozitivnu vijest, već priče o uspjesima mladih javnom prostoru predstavljamo kao ozbiljan, argumentovan kontranarativ senzacionalizmu, kao vrijedan temelj za izgradnju stabilnih i dugoročnih veza među novim generacijama“, kazala je Dedić objašnjavajući kako se nastoje izboriti za prostor u medijskom svijetu.

Organizacije koje rade, grade i izvještavaju

Siguran prostor za mlade predstavlja i Udruženje „Prijatelji Srebrenice“ koje godinama radi s mladima kroz obrazovne, medijske i kulturne programe sa ciljem jačanja dijaloga i međusobnog povjerenja u zajednici koja i dalje nosi teret ratnih podjela. Poseban fokus stavljaju na osnaživanje mladih da postanu aktivni učesnici društvenih promjena u svojim sredinama, te kroz medijsku mrežu vraćaju teme od važnosti za ovu sredinu.

Njihov rad Delić Aščić smatra jednim od najboljih primjera afirmativnog i konkretnog rada – kako u zajednici, tako i medijski prema publici.

„U jednom svom radu, u kojem govorim o konstruktivnom pristupu izvještavanju, pisala sam kako američki novinari samo takve priče, poput ovih koje objavljuju Prijatelji Srebrenice, smatraju pravim novinarstvom, dok ove kratke crne vijesti i saopštenja smatraju nevažnim i trivijalnim, dakle potpuno obrnuto u odnosu na naš medijski diskurs“, kazala je profesorica Delić Aščić.

I Prijedor, grad koji poput Srebrenice nosi teško ratno naslijeđe, bilježi niz inicijativa mladih koje se bave kulturom sjećanja i ljudskim pravima. Posebno značajnu ulogu ima organizacija „Kvart“ koja kroz rad s mladima podstiče kritičko promišljanje prošlosti, ali i aktivno uključivanje u rješavanje savremenih problema zajednice. Uprkos važnim aktivnostima, podrška lokalnih medija nikad nije bila manja.

„Tokom prošle godine organizovali smo 14 različitih događaja, a svega nekoliko njih dobilo je prostor u lokalnim medijima. Vjerujem da su tek dva lokalna medija izvještavala o našem radu i aktivnostima“, priča Melani Isović, novinarka i aktivistica organizacije „Kvart“.

Njihovi programi okupljaju mlade različitih identiteta kroz umjetnost, obrazovanje i društveni angažman, stvarajući prostor za dijalog u sredini koja se još uvijek suočava s prošlošću. Takve teme, objašnjava Isović, uglavnom nisu dobrodošle u medijima, što nastoje promijeniti kroz aktivnosti i saradnje s njima.

„Takve teme često izazivaju snažne emocije, političke reakcije i društvene podjele, zbog čega mnogi mediji biraju da ih izbjegavaju ili obrađuju površno. Međutim, upravo zbog njihove osjetljivosti potrebno je više profesionalnog i odgovornog novinarstva koje će dati prostor činjenicama, različitim perspektivama i glasovima onih koji su često marginalizovani”, kazala je Isović.

Razmišljati izvan uskih političkih i etničkih okvira

Potreba za lokalnom podrškom u Prijedoru naročito je vidljiva kroz proces izgradnje spomenika za 102 ubijene djece koju vlasti tog grada blokiraju duže od deset godina. Iako je u maju ove godine raspisan konkurs za idejno rješenje spomenika, lokalne vlasti odbijaju razgovarati o ovoj inicijativi dok roditelji, porodice i aktivisti zahtijevaju izgradnju spomenika sa imenima djece Prijedora.

Taj proces, priča Isović, osim što je iscrpljujući za roditelje i članove porodica ubijene djece, demotivirajući je i za društvo u cjelini, naročito kroz prizmu izvještavanja tek samo dva lokalna medija.

„Suočavanje s prošlošću ne bi trebalo biti izvor novih podjela, već prilika za razumijevanje i učenje. Mediji bi, takođe, trebali više uključivati mlade ljude koji razmišljaju izvan uskih političkih i etničkih okvira. Mladi koji promovišu dijalog, solidarnost i ljudska prava često donose novu energiju i drugačiju viziju budućnosti, ali njihov glas nerijetko ostaje u sjeni političkih narativa“, kazala je Isović, koja se kroz novinarski angažman trudi prevazići nedostatke lokalnog izvještavanja i doprinijeti vidljivosti inicijativa i aktivnosti „Kvarta“.

O pričama iz lokalnih sredina poput Srebrenice, Prijedora i drugih općina i gradova, važno je da izvještavaju lokalni mediji koji najbolje poznaju stanje i sliku svoje zajednice, ali i ljude koji rade u njoj, kaže Delić Aščić. Prema njenim riječima, priče o njima su potrebne za oporavak i iscjeljenje društva u čemu se ogleda i uloga medija.

„Nama trebaju priče o mladim ljudi koji grade mostove pomirenja. Ipak, te priče koliko god da nam trebaju, ne treba forsirati, ne trebaju da budu ušminkane i lažne kakve želimo da čujemo, a koje nisu iskrene. Iskrenost i dosljednost iz zajednica će publika prepoznati – i  to nam je potrebno”, zaključila je profesorica Delić Aščić.

Ovaj članak realizovan je u okviru projekta 'Od rješenja do promjene: Jačanje uticaja mladih, aktivista civilnog društva i mladih novinara u Bosni i Hercegovini' koji Mediacentar implemetira uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Njemačke putem ifa (Institut für Auslandsbeziehungen) i zivik programa finansiranja.

___